Kamen Pazin širi eksploataciju u Marčani: Zelena Istra traži javnu raspravu

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je početkom kolovoza informaciju o tome da tvrtka Kamen d.d. želi vaditi kamen na pet novih etaža u kamenolomu “Marčana”. Detalji izmjene zahvata navedeni su u Elaboratu zaštite okoliša. 

"Zabrinuti smo jer u Elaboratu nismo pronašli obrazloženje o tome zašto je već sada potrebno širiti eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u kamenolomu “Marčana”", ističe Dunja Mickov, stručna suradnica Zelene Istre koja je u kontaktu s građanima.  

Naime, Studijom utjecaja na okoliš iz 2018., na temelju koje je Ministarstvo izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, planirane su četiri faze rada kamenoloma tijekom ukupno 40 godina. Zadnja, četvrta faza, odnosno vađenje kamena iz najniže, pete etaže trebalo je započeti 30 godina nakon početka rada kamenoloma. Planirali su eksploatirati 5.000 m3 godišnje.

"Prošlo je pet, šest godina od početka eksploatacije, a već je potrebno uvoditi čak pet novih etaža? Je li svih prvih pet etaža već iscrpljeno? Nije li se to trebalo dogoditi tek kroz 40 godina", pita se Mickov i dodaje: "To u Elaboratu nigdje ne piše. Ono što piše je da se neće povećati proizvodnja, a nije objašnjeno kako je to moguće, ako na postojećih pet etaža dodajemo novih pet". 

Manjkavo poglavlje Elaborata o ukupnom utjecaju vađenja kamena u dva kamenoloma - “Marčana” i “Marčana I”

"U Elaboratu kojeg je Kamen d.d. dao izraditi za nove etaže u kamenolomu “Marčana” stoji da se susjedno eksploatacijsko polje “Marčana I” trenutno ne eksploatira i da polje nema važeću koncesiju.

Zato se ne razmatra i ne procjenjuje kumulativni utjecaj obaju kamenoloma. Ovo je velika mana Elaborata jer isti investitor planira eksploatirati karbonatnu sirovinu na “Marčana I”, i to miniranjem", ističe Mickov.

Naime, Ministarstvo je u srpnju ove godine Kamenu d.d. izdalo rješenje o prihvatljivosti eksploatacije karbonatne mineralne sirovine na polju "Marčana I" za ekološku mrežu. 

"Budući da Elaboratom to nije učinjeno, potrebno je razmotriti ukupni utjecaj obaju kamenoloma u sklopu postupka procjene utjecaja na okoliš. U sklopu ovog postupka izradila bi se i cjelovita studija utjecaja na okoliš te bi se provela javna rasprava. Javna rasprava je prilika da građani pitaju, traže pojašnjenja i iznesu zabrinutost. Kako bi dobili ovu priliku, važno je da se već sada uključe", poručuje predstavnica Zelene Istre. 

Kako se uključiti u postupak?

Građani najkasnije do 5. rujna Ministarstvu preporučenom poštom mogu poslati mišljenje te njime argumentirano zatražiti pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš.

U mišljenju se potrebno pozvati na klasu navedenu u objavljenoj informaciji Ministarstva. Mišljenje se šalje na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radnička cesta 80, Zagreb.

Kako stoji u informaciji, Ministarstvo će, osim mišljenja nadležnih tijela, u sklopu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš razmotriti i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti. Zatim će odlučiti o tome je li potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš. 

Pozor - u tijeku su izmjene Prostornog plana Istarske županije

Podsjećamo da je postupak za eksploataciju karbonatne sirovine na eksploatacijskom polju “Marčana I” neslavno okončan 2016. jer nije bio usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom. 

"Kamenolom u kojem se planirala metoda miniranja je bio planiran na manje od 500 m od postojećih građevina, što je protivno odredbama Prostornog plana Istarske županije. Angažirani građani uz podršku Zelene Istre na osnovu ove i drugih činjenica zaustavili su ga na sudu. Ponovljeni postupak procjene utjecaja na okoliš je iz tog razloga obustavljen, a planirani projekt je propao", ističe Mickov. 

Zelena Istra upozorava građane da, osim stranica Ministarstva, budno prate i postupak izmjena Prostornog plana Istarske županije koji je u tijeku. Svakog časa može biti objavljena javna rasprava, a potezom pera u Prostorni plan može se uvesti iznimka te dozvoliti realizacija kamenoloma “Marčana I” i na 200 m od obiteljskih kuća. 

Tako je bilo i s eksploatacijskim poljem “Vidrijan I” protiv kojeg su početkom godine ustali građani Pule. Njegovu realizaciju na samo 200 m od najbližeg građevinskog područja Županija je omogućila 2016. uvođenjem iznimke u Prostorni plan.