Broj namjernih pobačaja u Hrvatskoj porastao: Što pokazuju najnoviji podaci HZJZ-a?

U Hrvatskoj su tijekom 2025. godine evidentirana 3.102 namjerna pobačaja na zahtjev žene, što je gotovo deset posto više nego godinu ranije. Ipak, dugoročni podaci pokazuju da je njihov broj i dalje znatno manji nego prije petnaestak godina.

Ana Totman
Ana Totman

2 Studeni 2026 I 14:53

Broj namjernih pobačaja u Hrvatskoj porastao: Što pokazuju najnoviji podaci HZJZ-a?
Foto: Pexels

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je 30. listopada novo izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama, koje donosi pregled podataka za 2025. godinu.

Prema izvješću, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 8.545 pobačaja, odnosno 512 više nego 2024. godine, kada ih je zabilježeno 8.033.

Važno je naglasiti da ukupna brojka ne obuhvaća samo namjerne prekide trudnoće, nego i spontane pobačaje, izvanmaternične trudnoće te druge medicinske kategorije povezane s gubitkom trudnoće. Od ukupnog broja evidentiranih slučajeva, 3.102 odnose se na legalno inducirane pobačaje, što čini 36,3 posto svih evidentiranih pobačaja.

Usporedba s prethodnom godinom pokazuje porast od gotovo deset posto. Međutim, dugoročniji podaci otkrivaju drukčiju sliku.

Naime, 2009. godine u Hrvatskoj je evidentirano 4.450 legalno induciranih pobačaja, što znači da je njihov broj danas znatno niži nego prije petnaestak godina.

Podaci HZJZ-a pokazuju da su najviše stope legalno induciranih pobačaja zabilježene među ženama u dobi od 25 do 29 te od 30 do 34 godine.

Tijekom 2025. evidentirano je i 58 namjernih pobačaja kod maloljetnica do 18 godina, što predstavlja 1,9 posto ukupnog broja legalno induciranih pobačaja.

Prema dostupnim podacima, najveći udio namjernih pobačaja odnosi se na žene koje prethodno nisu rodile živo dijete.

Što podaci govore o korištenju kontracepcije?

Izvješće donosi i podatke o korištenju kontracepcije prije trudnoće.

Među 2.189 žena koje su same zatražile prekid trudnoće i za koje je taj podatak bio dostupan, njih 1.471, odnosno 67,2 posto, nije koristilo nijednu metodu kontracepcije.

Pritom treba naglasiti da se taj udio odnosi isključivo na skupinu žena za koje su podaci bili dostupni, a ne na sve evidentirane slučajeve.

Dio pobačaja nije bio prijavljen propisanim obrascima

HZJZ upozorava i na razlike u načinu evidentiranja podataka.

Tijekom 2025. godine putem individualnih prijava zaprimljeni su podaci o 6.746 pobačaja, dok je dodatnih 1.799 slučajeva utvrđeno u bazi hospitalizacija, iako nisu bili prijavljeni propisanim obrascima.

Iz Zavoda navode da je porast broja individualnih prijava povezan i s poboljšanjem sustava prijavljivanja.

Tijekom prošle godine nije zabilježen nijedan smrtni slučaj kao posljedica pobačaja.

Velike razlike među županijama

Podaci pokazuju i značajne razlike u stopama legalno induciranih pobačaja među hrvatskim županijama.

Najviše stope zabilježene su u Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, a najniže u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Takve razlike same po sebi ne objašnjavaju njihove uzroke, zbog čega je za njihovo tumačenje potrebno uzeti u obzir i druge demografske, zdravstvene i društvene pokazatelje.

Prema međunarodnim usporedbama koje navodi HZJZ, Hrvatska i dalje bilježi nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja u odnosu na broj živorođene djece od prosjeka Europske unije.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, izvješće „Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2025. g.”, objavljeno 30. listopada 2026.