U školama 14.000 učenika manje, na fakultetima 15.000 slobodnih mjesta

Nova školska godina u Hrvatskoj počela je uz zabrinjavajuće brojke – osnovne škole upisale su čak 4.000 prvašića manje nego prije deset godina, a srednje škole ostale su bez stotinjak razreda.

Na sveučilištima se trend nastavlja – u jesenskom roku ostalo je nepopunjenih čak 15.000 mjesta. O izazovima obrazovnog sustava raspravljalo se u emisiji Otvoreno HTV-a.

Manjak učenika, višak zaposlenih

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec istaknula je da se situacija razlikuje od škole do škole – neki razredi su prepuni, a neki su ostali prazni. Pojavljuju se i organizacijski viškovi, no ravnatelji s osnivačima već traže rješenja.

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Iva Ivanković pojasnila je paradoks – manje učenika, a više zaposlenih. Razlog su mali razredi u ruralnim sredinama i potreba da sva djeca, bez obzira gdje žive, imaju jednake uvjete obrazovanja.

Učitelji na više škola, djeca nespremna za školu

Predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević naglasila je da brojni nastavnici rade u nekoliko škola kako bi popunili normu, dok područne škole s dva ili tri učenika zahtijevaju jednaku nastavničku satnicu kao i velike škole.

Zabrinjava i podatak da je čak 10% djece ove godine odgodilo polazak u prvi razred. Stručnjaci upozoravaju da su djeca sve nespremnija za školu, a roditelji sve češće sami traže odgodu.

Sveučilišta i 15.000 praznih mjesta

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić naglasio je da se najveći broj slobodnih mjesta odnosi na manja sveučilišta i veleučilišta, dok je Zagreb popunio više od 90% kvota. Istaknuo je nužnost prilagodbe studijskih programa potrebama tržišta rada te otvaranja prema stranim studentima.

Najveći izazov ostaje manjak nastavnika matematike, fizike, kemije i informatike. Unatoč stipendijama, interes za te smjerove ostaje slab. Kao rješenje, predlaže se ponovno uvođenje pojačanih smjerova na učiteljskim fakultetima i suradnja s prirodoslovno-matematičkim fakultetima radi brže edukacije stručnog kadra.

Demografski pad i promjene u društvu mijenjaju obrazovni sustav – manje je učenika, ali izazovi su sve veći. Stručnjaci se slažu: bez prilagodbe kvota, modernizacije studijskih programa i motiviranja mladih za nastavnički poziv, kvaliteta obrazovanja mogla bi biti ozbiljno ugrožena.