"I DJECA DIŠU ISTI ZRAK!" Građani Pule prosvjeduju zbog smrada s Kaštijuna

Građani Pule danas su prosvjedovali zbog smrada s Kaštijuna i nefunkcioniranja županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Grupa građana Medulina, Pule i okolice izašla je na pulske prometnice kako bi izrazila nezadovoljstvo radom Kaštijuna. "Smrt Kaštijunu", "I djeca dišu isti zrak!", "Riješite uzroke smrada, posljedice osjećamo", "Trujete nas", "Dišemo otrov", te vrlo jednostavno i jasno "Smrdi!", samo su neki od napisa na transparentima.

Gorući problem zbrinjavanja otpada za sada nije ponukao veći broj građana da izađe na ulice, no nastavak slijedi već popodne, kako doznaje Glas Istre, u 16 sati.

Povodom prosvjeda, oglasio se i pulski Možemo!, a priopćenje prenosimo u nastavku.

"“Dodijavanje mirisom” ili maltretiranje smradom s Kaštijuna zakonom nije dopušteno.  Kako djelovati na rješenje tog problema, kada nije izgrađena potrebna lokalna infrastruktura? Moguće rješenje je hitno razmatranje mogućnosti izgradnje postrojenja za biostabilizaciju otpada koji stvara smrad odnosno metanogene frakcije otpada.

Primjer CGO Marišćina, gdje je pokrenuta izgradnja postrojenja za biostabilizaciju metanogene frakcije otpada (ona koja stvara smrad), može biti putokaz za rješenje problema.

Cilj je smanjenje emisija neugodnih mirisa i usklađivanje rada Centra s najboljim dostupnim praksama u gospodarenju otpadom. To je učinjeno u suradnji s Primorsko-goranskom županijom kao odgovor na dugogodišnje pritužbe lokalne zajednice zbog smrada. 

Stoga bi hitno trebalo krenuti u razmatranje sličnog rješenja i za Kaštijun. Pozivam, stoga, vlasnike Kaštijuna, Grad Pulu i Istarsku županiju na dogovor o tom rješenju.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Početkom rujna ove godine odgovorila sam na upit načelnika Općine Medulin Ivana Kirca u vezi s Kaštijunom. Podsjetila sam ga da sam samog početka sam bila uključena u raspravu o ŽCGO Kaštijun, dakle od 2007. godine kada je na javnoj raspravi bila Studija utjecaja na okoliš tog postrojenja.

Osporavali smo tehnologiju i lokaciju, te u niz sljedećih godina proveli mnoge aktivnosti na senzibiliziranju javnosti o štetnim aspektima i posljedicama tako planiranog Centra (neke su aktivnosti provedene u suradnji s Općinom Medulin). Danas je jasno da smo tada bili u pravu i da su se ostvarila sva naša predviđanja i strahovi. 

Na pretposljednjem Gradskom vijeću Grada Pule govorila sam o problemu ŽCGO Kaštijun, o njegovoj okolišnoj i financijskoj neodrživosti.

U lipnju ove godine je Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na čijem sam čelu, održao tematsku sjednicu  pod nazivom “Strategija gospodarenja otpadom RH  i Plan gospodarenja otpadom RH 2023.-2029.

Tu sam priliku iskoristila da u tom širem kontekstu strategije gospodarenja otpadom istaknem problem Kaštijuna, istaknuvši problem smrada i neučinkovitost - od 100% ulaznog miješanog komunalnog otpada, nakon obrade i izdvajanja goriva iz otpada, trajno se deponira čak 60% ostatnog otpada. 

Još sam u travnju 2025. sam na konferenciji za novinare u Puli naglasila potrebu planiranja novog centra za gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji - na nekoj drugoj lokaciji. To trenutno nije moguće jer Plan gospodarenja otpadom RH ne predviđa niti jedan drugi centar odnosno lokaciju osim Kaštijuna. 

Moje stajalište da već sada treba plan razmišljati o novoj lokaciji centra za gospodarenje otpadom prenijeli su mediji: “Podsjetit ću da je o 2009. do 2012. na vlasti u Puli bio IDS koji se u koaliciji s SDP-om oglušio na sve primjedbe stručnjaka i zainteresirane javnosti oko lokacije i tehnologije.

Nakon što je Kaštijun otvoren, od samog početka imamo problem sa smradom i lebdećim česticama. Poznato je da Kaštijun ima predviđen rok trajanja do 2039. godine.

Ukoliko želimo da se do tada Kaštijun zatvori, novi centar za gospodarenje otpadom moramo početi planirati upravo sada, a ne da 2039. godine razgovaramo o tome gdje bi trebala biti nova lokacija. Ovaj dio Istre je svoj danak već dao i nova lokacija treba biti na nekom drugom mjestu”.

• Kaštijun pod povećalom: Smrad, gas maske i poziv na suradnju
• Radna grupa upozorava: Nesnosan smrad i dalje guši naselja oko Kaštijuna

Zatim sam istaknula mnoge aspekte lošeg gospodarenja otpadom na području Istarske županije, čija je posljedica - stanje na Kaštijunu. Godinama se zanemarivala potreba organiziranja temeljne pretpostavke učinkovitog gospodarenja otpadom - a to je odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, koji stvara probleme s neugodnim mirisima na Kaštijunu.

Danas je postotak odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada na području svih gradova i općina u Istri minimalan. CGO Kaštijun je projektiran za godišnju količinu komunalnog otpada od 90.000 tona, što se ne dostiže. Problem je u tome što se biorazgradivi otpad, koji čini oko 40% količine miješanog komunalnog otpada, uglavnom ne odvaja nego pristiže na Kaštijun.

Prvi i osnovni preduvjet za rješavanje problema Kaštijuna je uspostava cjelovitog sustava odvajanja biorazgradivog otpada na području Istre, korištenjem smeđih kanti koje su trenutno u sporadičnoj primjeni.

Na žalost, u Istri krivnjom vladajućih ne postoji ni postrojenje za obradu takvog sastava otpada nema u Istri. U Istarskoj županiji nema niti jedne kompostane niti bioplinskog postrojenja.  FZOEU je u više navrata raspisivao pozive za značajno sufinanciranje takvih postrojenja, no niti jedna se JLS nije na njih javila.

Foto: IstraINKaštijun

Bioplinsko postrojenje i energane, planirani na Kaštijunu, neće se graditi, kao ni solarna sušionica mulja, no odluke o odustajanju od tih lokacija nisu praćene alternativnim lokacijama za ta postrojenja koja su nužna u svakom učinkovitom sustavu gospodarenja otpadom. 

Već dugo putem svojih županijskih vijećnika upozoravamo na značajno kašnjenje u donošenju Plana gospodarenja otpadom Istarske županije i Prostornog plana Istarske županije, kojim će se utvrditi lokacije bioplinskog postrojenja i kompostana – uz uključivanje građana i stručne zajednice. Takvo je kašnjenje neoprostivo jer za posljedicu, između ostalog, ima i stanje na Kaštijunu. 

Prema tablici “viškova” miješanog komunalnog otpada dovezenih na Kaštijun u 2024. godini. uz Umag, Poreč, Rovinj u Medulin su među JLS koje proizvode najveće viškove na Kaštijunu.

Stoga su upravo te četiri JLS one koje bi trebale poduzimati daleko veće napore za uspostavu cjelovitog i pravilnog sustava gospodarenja otpadom.

Dokaz koliko brinu o posljedicama svog neodgovornog ponašanja za susjede Kaštijuna je da ne žele podmiriti ni račune koje im Kaštijun zaračunava za odvoz njihovih viškova izvan Kaštijuna", poručila je Dušica Radojčić.