Pučka pravobraniteljica: Osobe u beskućništvu su nevidljive i državi i većini građana

Osobe u beskućništvu i njihovi problemi u Hrvatskoj i dalje su nevidljivi većini građana, ali i samoj državi koja, premda se definira kao socijalna, ni danas ne zna koliko ljudi živi bez krova nad glavom – upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter povodom današnjeg Svjetskog dana osoba u beskućništvu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, broj evidentiranih osoba u beskućništvu porastao je s 380 u 2022. na 803 u 2023., no ti podaci, smatra pravobraniteljica, ne prikazuju stvarno stanje.

Hrvatska mreža za osobe u beskućništvu procjenjuje da u zemlji živi najmanje dvije tisuće osoba koje zadovoljavaju zakonsku definiciju beskućništva, dok više od 10 tisuća ljudi živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima – bez vode, grijanja, sanitarija ili struje.

"Problemi osoba u beskućništvu u Hrvatskoj prečesto su nevidljivi, ne samo javnosti, nego i institucijama. Država godinama nije učinila dovoljno, ni u prevenciji ni u pomoći onima koji se nađu u začaranom krugu siromaštva", poručila je Šimonović Einwalter.

Vlada odbila preporuku o nacionalnoj strategiji

Pučka pravobraniteljica podsjeća da je u posljednjem izvješću Hrvatskom saboru preporučila izradu prve Nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva te protokola o postupanju s osobama u beskućništvu, no Vlada je tu preporuku ocijenila suvišnom.

"To nije zadovoljavajući odgovor u trenutku kada broj osoba u beskućništvu raste", istaknula je.

Šimonović Einwalter upozorava da mnogi gradovi ne ispunjavaju zakonsku obvezu osiguravanja privremenog smještaja za osobe u beskućništvu. Velik broj osoba u beskućništvu nema pristup zdravstvenoj skrbi jer nemaju mogućnost prijave prebivališta, iako bi to pravo trebali imati.

"Bolnice često nemaju kamo otpustiti osobe u beskućništvu, pa takve situacije rješavaju udruge i humanitarne organizacije koje i same teško opstaju", upozorila je.

• Od ulice do nade: kako Pula mijenja živote osoba u beskućništvu

Navela je i primjer 72-godišnje osobe u beskućništvu koja je zbog birokratske nelogičnosti dva mjeseca bila bez smještaja i bez ikakvih primanja.

"Izgubio je nacionalnu naknadu kad je dobio rješenje o prioritetnom smještaju u dom, jer to rješenje nije značilo da smještaj stvarno postoji. Nakon naše intervencije i pomoći volonterke, smješten je u dom – no taj slučaj pokazuje koliko je sustav krhak", rekla je pravobraniteljica.

Samo 450 mjesta za 2000 osoba u beskućništvu

Izvršni predsjednik Hrvatske mreže za osobe u beskućništvu Zvonko Mlinar ističe da je nedostatak smještajnih kapaciteta jedan od najvećih izazova.

"Prema našim procjenama, u Hrvatskoj živi oko 2000 osoba u beskućništvu, a ukupno postoji tek oko 450 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Dio ih boravi u takvim ustanovama, a dio na javnim mjestima koja nisu namijenjena stanovanju", pojašnjava Mlinar.

Kao velik problem navodi i nemogućnost prijave prebivališta, zbog čega mnoge osobe u beskućništvu ne mogu ostvariti osnovna prava – poput pristupa socijalnim naknadama, prijave na Zavod za zapošljavanje ili zaposlenja.

"Većinom su to samci, često s narušenim obiteljskim odnosima, a posljednjih godina sve je više starijih, psihički bolesnih i osoba s intelektualnim teškoćama", ističe Mlinar.

• Helena Babić među finalistima nagrade Mali svjetionik: “Najveće priznanje je prepoznavanje našeg rada”

Dodaje da su rast cijena najma i niske socijalne naknade dodatno pogoršali situaciju: "U Zagrebu je teško pronaći krevet ispod 200 eura, dok socijalna naknada iznosi 160 eura", navodi.

Hrvatska mreža za osobe u beskućništvu već godinama upozorava i na potrebu stabilnog financiranja prihvatilišta i prenoćišta, koja sada uglavnom ovise o kratkoročnim projektima.

Potrebna procjena stvarnog broja i politička volja

I pučka pravobraniteljica i Mlinar slažu se da je ključni korak u rješavanju problema donošenje realne procjene broja osoba u beskućništvu te izrada strateškog dokumenta s konkretnim mjerama i aktivnostima za poboljšanje njihova položaja.

"Nadali smo se da ćemo prije Slovenije donijeti strategiju za prevenciju i borbu protiv beskućništva, no oni su nas pretekli. Kod njih se prihvatilišta i stambene zajednice redovito financiraju, iako osobe u beskućništvu nisu izričito navedene u zakonu. Dakle, problem nije u propisima, nego u političkoj volji", naglašava Mlinar.

Solidarnost još drži sustav

Predsjednica udruge Most, Đordana Barbarić, ističe da Hrvatska, unatoč mnogim problemima, još uvijek ima prednost u snažnim obiteljskim i društvenim vezama.

"Broj osoba u beskućništvu kod nas još nije drastično velik upravo zbog solidarnosti koja, srećom, još postoji", kaže Barbarić.

• OD RADA U ULJANIKU DO ŽIVOTA NA ULICI Proveli smo dan s pulskim beskućnicima

Dodaje da je Svjetski dan osoba u beskućništvu, 10. listopada, prilika da se podsjetimo koliko je tanka granica između sigurnosti i siromaštva.

"Svatko se može naći u situaciji gubitka doma. Važno je razvijati empatiju i zajednički raditi na sustavu koji nitko neće doživljavati tek kao milostinju", zaključuje Barbarić.