Istru je nedavno pogodila bolest plavog jezika kod ovaca, a brojni stočari pretrpjeli su znatne gubitke.
O aktualnoj situaciji na terenu, pomoći pogođenima i izazovima koje klimatske promjene donose poljoprivredi razgovarali smo s Eziom Pinzanom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.
Na aktualnom satu Skupštine Istarske županije ovoga tjedna, IDS-ov vijećnik Robert Velenik postavio je pitanje o mjerama koje je Istarska županija poduzela u suzbijanju bolesti plavog jezika, koja je početkom kolovoza zabilježena na 18 farmi u Hrvatskoj, od čega je deset u Istri.
06:20Prije 268 d07.09.2025
Stočarstvo – temelj, ali i najugroženiji sektor
„Nažalost, stočarstvo je tema kojom se ne možemo pohvaliti kao s vinom i maslinovim uljem,“ ističe Pinzan. „Jako je zahtjevno, sve se manje mladih odlučuje za stočarsku proizvodnju.
A stočarstvo je temelj poljoprivrede – bez njega nema ni razvoja prerade ni brendiranja proizvoda poput mesa istarskog goveda, suhomesnatih proizvoda, sira, meda...“
Bolest plavog jezika, koja je ove godine zahvatila više područja Istre, dodatno je opteretila stočare. Radi se o virusnoj bolesti koju prenosi mali komarac, a za svaku obitelj koja živi od stočarstva – gubitak i jedne životinje predstavlja veliki udarac.
„Pokušavamo na sve načine educirati stočare kako bi zaštitili stada i spriječili širenje bolesti. Dobra je vijest da se s padom temperatura usporava ciklus komaraca, pa vjerujemo da smo za ovu godinu izašli iz najgoreg,“ dodaje Pinzan.
Za iduću godinu, kaže, postoji mogućnost cijepljenja, ali samo ako cjepivo bude prilagođeno soju virusa koji je prisutan u Istri. „Inače, cijepljenje ne daje očekivane rezultate,“ pojašnjava.
Foto: IstraIN
Županijske potpore i mjere pomoći stočarima
Istarska županija ima sustav direktnih potpora stočarima, kroz tzv. de minimis potpore dopuštene prema pravilima Europske unije.
„U planu za ovu godinu je i mjera za nadoknadu štete uzrokovane bolestima. Naravno, ne možemo vratiti izgubljenu životinju, ali možemo barem ekonomski kompenzirati gubitak kako bi stočar mogao obnoviti stado,“ ističe Pinzan.
Prirodne nepogode – dokaz da su klimatske promjene stvarne
Uz bolest, Istru je početkom rujna pogodilo i snažno nevrijeme koje je najviše štete prouzročilo u Novigradu i Bujama. Župan Boris Miletić proglasio je prirodnu nepogodu, a procijenjena šteta prelazi četiri milijuna eura.
„Te štete potvrđuju da klimatske promjene nisu samo teorija – sve češće imamo suše, poplave, tuču... Planiramo sustave navodnjavanja kako bismo osigurali stabilnu proizvodnju, ali protiv bujičnih poplava koje se dogode u nekoliko minuta teško je projektirati sustav koji može sve to apsorbirati,“ objašnjava Pinzan.
Naknadu štete isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede, no kako kaže, iznosi koji poljoprivrednici u praksi dobivaju često su manji od stvarnog gubitka. „Najveći teret ipak ostaje na samim proizvođačima,“ napominje.
Budućnost poljoprivrede traži nove pristupe i edukaciju
Unatoč teškoćama, Pinzan naglašava da Istra ima izniman potencijal u poljoprivredi, ali da je potrebno ulagati u znanje, tehnologiju i mlade.
„Bez novih generacija stočara, poljoprivrednika i prerađivača teško možemo zadržati održiv sustav. Svaka edukacija, svaka potpora i svaka zaštitna mjera važan su korak u očuvanju ruralnog prostora,“ zaključuje Ezio Pinzan.
Bolest plavog jezika još jednom je pokazala koliko je istarsko stočarstvo ranjivo, ali i koliko je važno da sustavi potpore i prevencije funkcioniraju. Uz prijetnje bolesti i klimatskih nepogoda, budućnost poljoprivrede u Istri leži u spoju tradicije, modernih rješenja i međusobne solidarnosti.
Sufinanciranje se odnosi isključivo na troškove uklanjanja azbestnog pokrova i postavljanja novog krova, pri čemu je potrebno dokazati da je azbest zbrinut na propisan način putem ovlaštenog sakupljača otpada.
Provedbom projekta unaprijeđena je sigurnost i funkcionalnost javne površine, očuvana je kulturna baština starogradske jezgre te je poboljšana kvaliteta života stanovnika, osobito pripadnika romske zajednice koja u velikom broju gravitira ovom području.
Predsjednica Udruge Zelena Istra Irena Burba naglasila je kako Pragrande predstavlja vrijedan prirodni ekosustav koji ima važnu ulogu u urbanom prostoru Pule.
Nakon slučaja navodnog zlostavljanja psa u Balama oglasila se udruga Rovinjske njuškice. Upozoravaju na sporo postupanje institucija, traže strože sankcije za zlostavljače i veće ovlasti komunalnih redara u zaštiti životinja.
Istra 1961 ulazi u novu fazu pod vodstvom grupacije Baskonia-Alavés. Prema informacijama iz Španjolske, klupu zeleno-žutih trebao bi preuzeti Javier Cabello, dok sve važniju ulogu u upravljanju klubom preuzima Sergio Fernández.
Posjetitelji će tom prilikom moći dobiti detaljne informacije o svim obrazovnim programima, nastavnim sadržajima, izvannastavnim aktivnostima i mogućnostima koje škola pruža svojim učenicima.
Iz Turističke zajednice općine Vrsar i Općine Vrsar ističu kako nastavkom i nadogradnjom ove usluge žele omogućiti jednostavnije, ugodnije i održivije kretanje kroz destinaciju, na korist lokalnog stanovništva, gostiju i svih posjetitelja Vrsara.
Provedbom ovih mjera nastoji se smanjiti broj komaraca te osigurati ugodniji i kvalitetniji boravak stanovnika i posjetitelja na području Općine Žminj tijekom ljetne sezone.
U prigodnom obraćanju okupljenima, istarski župan Boris Miletić pohvalio je učenike i njihove mentore za predan rad tijekom školske godine te istaknuo kako su kroz ŠiZ pokazali spremnost da prepoznaju izazove u svojoj okolini, promišljaju o mogućim rješenjima i aktivno doprinesu pozitivnim promjenam
Nakon što je slučaj teško zanemarenog psa u Balama potresao javnost, o svemu se oglasila i Općina Bale-Valle. Tvrde kako su odmah po dojavi građana obavijestili sve nadležne službe te poručuju da će inzistirati na kažnjavanju vlasnika sukladno zakonu.
Novo nogometno igralište s umjetnom travom svečano je otvoreno u Bujama. Vrijedna investicija donosi bolje uvjete za rad NK Buje, razvoj mladih nogometaša i rješavanje dugogodišnjeg problema oborinskih voda u sportskoj zoni.
U Šajinima je otvoren Spomen park „9. Januar“, posvećen uspomeni na više od 50 civila stradalih u fašističkom napadu 9. siječnja 1944. godine. Novi memorijalni prostor simbolično povezuje sjećanje na žrtve, zajedništvo i nadu u budućnost.