Istru je nedavno pogodila bolest plavog jezika kod ovaca, a brojni stočari pretrpjeli su znatne gubitke.
O aktualnoj situaciji na terenu, pomoći pogođenima i izazovima koje klimatske promjene donose poljoprivredi razgovarali smo s Eziom Pinzanom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.
Na aktualnom satu Skupštine Istarske županije ovoga tjedna, IDS-ov vijećnik Robert Velenik postavio je pitanje o mjerama koje je Istarska županija poduzela u suzbijanju bolesti plavog jezika, koja je početkom kolovoza zabilježena na 18 farmi u Hrvatskoj, od čega je deset u Istri.
06:20Prije 358 d07.09.2025
Stočarstvo – temelj, ali i najugroženiji sektor
„Nažalost, stočarstvo je tema kojom se ne možemo pohvaliti kao s vinom i maslinovim uljem,“ ističe Pinzan. „Jako je zahtjevno, sve se manje mladih odlučuje za stočarsku proizvodnju.
A stočarstvo je temelj poljoprivrede – bez njega nema ni razvoja prerade ni brendiranja proizvoda poput mesa istarskog goveda, suhomesnatih proizvoda, sira, meda...“
Bolest plavog jezika, koja je ove godine zahvatila više područja Istre, dodatno je opteretila stočare. Radi se o virusnoj bolesti koju prenosi mali komarac, a za svaku obitelj koja živi od stočarstva – gubitak i jedne životinje predstavlja veliki udarac.
„Pokušavamo na sve načine educirati stočare kako bi zaštitili stada i spriječili širenje bolesti. Dobra je vijest da se s padom temperatura usporava ciklus komaraca, pa vjerujemo da smo za ovu godinu izašli iz najgoreg,“ dodaje Pinzan.
Za iduću godinu, kaže, postoji mogućnost cijepljenja, ali samo ako cjepivo bude prilagođeno soju virusa koji je prisutan u Istri. „Inače, cijepljenje ne daje očekivane rezultate,“ pojašnjava.
Foto: IstraIN
Županijske potpore i mjere pomoći stočarima
Istarska županija ima sustav direktnih potpora stočarima, kroz tzv. de minimis potpore dopuštene prema pravilima Europske unije.
„U planu za ovu godinu je i mjera za nadoknadu štete uzrokovane bolestima. Naravno, ne možemo vratiti izgubljenu životinju, ali možemo barem ekonomski kompenzirati gubitak kako bi stočar mogao obnoviti stado,“ ističe Pinzan.
Prirodne nepogode – dokaz da su klimatske promjene stvarne
Uz bolest, Istru je početkom rujna pogodilo i snažno nevrijeme koje je najviše štete prouzročilo u Novigradu i Bujama. Župan Boris Miletić proglasio je prirodnu nepogodu, a procijenjena šteta prelazi četiri milijuna eura.
„Te štete potvrđuju da klimatske promjene nisu samo teorija – sve češće imamo suše, poplave, tuču... Planiramo sustave navodnjavanja kako bismo osigurali stabilnu proizvodnju, ali protiv bujičnih poplava koje se dogode u nekoliko minuta teško je projektirati sustav koji može sve to apsorbirati,“ objašnjava Pinzan.
Naknadu štete isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede, no kako kaže, iznosi koji poljoprivrednici u praksi dobivaju često su manji od stvarnog gubitka. „Najveći teret ipak ostaje na samim proizvođačima,“ napominje.
Budućnost poljoprivrede traži nove pristupe i edukaciju
Unatoč teškoćama, Pinzan naglašava da Istra ima izniman potencijal u poljoprivredi, ali da je potrebno ulagati u znanje, tehnologiju i mlade.
„Bez novih generacija stočara, poljoprivrednika i prerađivača teško možemo zadržati održiv sustav. Svaka edukacija, svaka potpora i svaka zaštitna mjera važan su korak u očuvanju ruralnog prostora,“ zaključuje Ezio Pinzan.
Bolest plavog jezika još jednom je pokazala koliko je istarsko stočarstvo ranjivo, ali i koliko je važno da sustavi potpore i prevencije funkcioniraju. Uz prijetnje bolesti i klimatskih nepogoda, budućnost poljoprivrede u Istri leži u spoju tradicije, modernih rješenja i međusobne solidarnosti.
U Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno 539 smrti izravno povezanih s uporabom droga. Posebno zabrinjavaju novi sintetski opioidi koji se mogu pronaći i u krivotvorenim lijekovima.
HŽ Infrastruktura od 2. do 4. rujna provodit će kemijsko tretiranje korova na željezničkim dionicama u Istri. Stanovnike upozoravaju da uz tretirano područje ne puštaju stoku i pčele na ispašu.
Virus Zapadnog Nila i ove sezone cirkulira Europom, gdje je prijavljeno 877 infekcija. U Hrvatskoj je zabilježeno šest slučajeva, a tri osobe zbog teže kliničke slike završile su u bolnici.
Istarski župan Boris Miletić komentirao je rezultate revizije Istarskog veleučilišta, ali i predstavio niz aktualnih projekata – od više od 10 milijuna eura vrijednog METRIS-a i novih zdravstvenih vozila do buduće Banke hrane.
Novi područni objekt Dječjeg vrtića Sisplac počinje s radom 1. rujna. U sedam jasličkih i vrtićkih skupina boravit će 88 djece, a zaposleno je 23 novih djelatnika.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i članovi Ronilačkog kluba Ugor-Vrsar zajedno prate stanje morskih šuma, riba i morskih ježinaca. Cilj je na vrijeme uočiti promjene u podmorju sjevernog Jadrana, gdje se velike smeđe alge povlače iz najplićih dijelova obale.
Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se za postignute rezultate na području znanosti, gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti, kao i za osobit doprinos u pružanju humanitarne i druge pomoći te donatorstvo.
Istra službeno ima nešto više od 200 tisuća stanovnika, no usred turističke sezone ta se slika potpuno mijenja. Kada se pribroje turisti, u najopterećenijim ljetnim danima na poluotoku može istodobno boraviti više od 450 tisuća ljudi.
Nakon dugog razdoblja bez ozbiljnije kiše, Rovinjštinu je pogodio ekstrem – lokalno je palo gotovo 190 litara kiše po četvornom metru. Od suše do poplava u svega nekoliko sati: što nam brojke govore o vremenskim ekstremima u Istri?