Istru je nedavno pogodila bolest plavog jezika kod ovaca, a brojni stočari pretrpjeli su znatne gubitke.
O aktualnoj situaciji na terenu, pomoći pogođenima i izazovima koje klimatske promjene donose poljoprivredi razgovarali smo s Eziom Pinzanom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.
Na aktualnom satu Skupštine Istarske županije ovoga tjedna, IDS-ov vijećnik Robert Velenik postavio je pitanje o mjerama koje je Istarska županija poduzela u suzbijanju bolesti plavog jezika, koja je početkom kolovoza zabilježena na 18 farmi u Hrvatskoj, od čega je deset u Istri.
06:20Prije 132 d07.09.2025
Stočarstvo – temelj, ali i najugroženiji sektor
„Nažalost, stočarstvo je tema kojom se ne možemo pohvaliti kao s vinom i maslinovim uljem,“ ističe Pinzan. „Jako je zahtjevno, sve se manje mladih odlučuje za stočarsku proizvodnju.
A stočarstvo je temelj poljoprivrede – bez njega nema ni razvoja prerade ni brendiranja proizvoda poput mesa istarskog goveda, suhomesnatih proizvoda, sira, meda...“
Bolest plavog jezika, koja je ove godine zahvatila više područja Istre, dodatno je opteretila stočare. Radi se o virusnoj bolesti koju prenosi mali komarac, a za svaku obitelj koja živi od stočarstva – gubitak i jedne životinje predstavlja veliki udarac.
„Pokušavamo na sve načine educirati stočare kako bi zaštitili stada i spriječili širenje bolesti. Dobra je vijest da se s padom temperatura usporava ciklus komaraca, pa vjerujemo da smo za ovu godinu izašli iz najgoreg,“ dodaje Pinzan.
Za iduću godinu, kaže, postoji mogućnost cijepljenja, ali samo ako cjepivo bude prilagođeno soju virusa koji je prisutan u Istri. „Inače, cijepljenje ne daje očekivane rezultate,“ pojašnjava.
Foto: IstraIN
Županijske potpore i mjere pomoći stočarima
Istarska županija ima sustav direktnih potpora stočarima, kroz tzv. de minimis potpore dopuštene prema pravilima Europske unije.
„U planu za ovu godinu je i mjera za nadoknadu štete uzrokovane bolestima. Naravno, ne možemo vratiti izgubljenu životinju, ali možemo barem ekonomski kompenzirati gubitak kako bi stočar mogao obnoviti stado,“ ističe Pinzan.
Prirodne nepogode – dokaz da su klimatske promjene stvarne
Uz bolest, Istru je početkom rujna pogodilo i snažno nevrijeme koje je najviše štete prouzročilo u Novigradu i Bujama. Župan Boris Miletić proglasio je prirodnu nepogodu, a procijenjena šteta prelazi četiri milijuna eura.
„Te štete potvrđuju da klimatske promjene nisu samo teorija – sve češće imamo suše, poplave, tuču... Planiramo sustave navodnjavanja kako bismo osigurali stabilnu proizvodnju, ali protiv bujičnih poplava koje se dogode u nekoliko minuta teško je projektirati sustav koji može sve to apsorbirati,“ objašnjava Pinzan.
Naknadu štete isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede, no kako kaže, iznosi koji poljoprivrednici u praksi dobivaju često su manji od stvarnog gubitka. „Najveći teret ipak ostaje na samim proizvođačima,“ napominje.
Budućnost poljoprivrede traži nove pristupe i edukaciju
Unatoč teškoćama, Pinzan naglašava da Istra ima izniman potencijal u poljoprivredi, ali da je potrebno ulagati u znanje, tehnologiju i mlade.
„Bez novih generacija stočara, poljoprivrednika i prerađivača teško možemo zadržati održiv sustav. Svaka edukacija, svaka potpora i svaka zaštitna mjera važan su korak u očuvanju ruralnog prostora,“ zaključuje Ezio Pinzan.
Bolest plavog jezika još jednom je pokazala koliko je istarsko stočarstvo ranjivo, ali i koliko je važno da sustavi potpore i prevencije funkcioniraju. Uz prijetnje bolesti i klimatskih nepogoda, budućnost poljoprivrede u Istri leži u spoju tradicije, modernih rješenja i međusobne solidarnosti.
Gledano prema vrsti zahvata, najveći dio dozvola – 78,8 posto – izdan je za novogradnju, dok se 21,2 posto odnosi na rekonstrukcije postojećih objekata.
Trenutačno je u tijeku postavljanje završnog sloja asfalta, nakon čega slijedi postavljanje vertikalne te iscrtavanje horizontalne prometne signalizacije.
Mobilno reciklažno dvorište omogućit će građanima jednostavno, sigurno i odgovorno zbrinjavanje otpada, čime se dodatno doprinosi očuvanju okoliša i kvaliteti života u gradu Puli.
Manifestacija Pulski karneval započinje programom za najmlađe pod nazivom „Potraga za karnevalom“, koji će se održavati subotom 24. i 31. siječnja 2026. godine od 9.30 do 13.00 sati u centru grada.
''Bio je svjestan potlačenosti, siromaštva i neukosti svoga naroda te se svim srcem zauzimao za promjene – za pravo na obrazovanje, očuvanje identiteta i dostojanstven život na vlastitim ognjištima. To je zadaća i nama danas'', poručio je biskup Štironja.
Pred Istrijanima je razmjerno miran zimski vikend bez oborina, uz izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja te buru koja će povremeno pojačavati osjećaj hladnoće, osobito u večernjim satima i u nedjeljno jutro.
Anketa je zamišljena tako da na kraju pokaže koliko mještani ovaj projekt smatraju potrebnim i opravdanim, ali i da predoči mišljenja o mogućim drugim sadržajima koji bi svoje mjesto mogli naći u prostoru stare škole.
Pripazite i na posljedice ‘alkoholne’ večeri, jer mamurluk je podjednako opasan za vozača kao i alkohol. Znanstvenici su dokazali da svi simptomi mamurluka, glavobolja, mučnina, izraženi podražaji negativno utječu na vožnju!
Poznato je pobjedničko idejno rješenje za veliko proširenje Gradskog groblja Laste u Rovinju – međunarodni autorski tim ponudio je suvremeni, krajobrazno osjetljiv koncept koji će poslužiti kao temelj za daljnje planiranje jednog od najvažnijih gradskih infrastrukturnih projekata.
Izgradnja nove školske sportske dvorane uz pulsku Gimnaziju, projekta na koji se čekalo desetljećima, izazvala je burne reakcije dijela javnosti zbog mogućeg utjecaja na stoljetni drvored i vizuru povijesne zgrade škole.
U brutalnom napadu fašista, točnije squadrista i njihovih suradnika karabinjera na okupljalište vodnjanskih radnika 1920. godine, kao i od posljedica sukoba, smrtno je stradalo troje mladih Vodnjanaca – Pietro Benussi, Domenico Damiani i Pasquale Delcaro. Mnogi su Vodnjanci uhićeni, maltretirani i o
Na području općine Medulin od 15. do 30. siječnja 2026. godine provodit će se lovne aktivnosti radi smanjenja brojnog stanja divljači, ponajprije divljih svinja koje se sve češće pojavljuju u naseljima i uzrokuju štete.