Slaven Boljun (Možemo!): 'Djeci treba više druženja, a manje ekrana!'
Izmjenama pravilnika će se korištenje mobitela u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba!
Od drugog polugodišta ove školske godine, učenici osnovnih škola više neće smjeti koristiti mobitele ni tijekom nastave ni tijekom školskih odmora.
Ovu promjenu najavilo je Ministarstvo obrazovanja, pozivajući se na porast ovisnosti mladih o društvenim mrežama i mobilnim uređajima.
Prema izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama, iznimka će se napraviti samo za obrazovne svrhe ili zdravstvene potrebe. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, potaknuti učenike na kvalitetniju socijalnu interakciju, smanjiti distrakciju i zaštititi mentalno zdravlje djece.
Na 4. sjednici Skupštine Istarske županije, vijećnik Slaven Boljun iz redova Možemo uputio je prijedlog da Istarska županija izda preporuku svim osnovnim školama o zabrani korištenja mobitela te regulira pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima na školskim uređajima.
''Mentalno zdravlje djece i mladih danas jedno je od najvažnijih javnozdravstvenih pitanja. U Hrvatskoj čak više od 50.000 djece ima teškoće mentalnog zdravlja, a istovremeno su izložena digitalnom okruženju koje sve više oblikuje njihovu pažnju.
Algoritmi na društvenim mrežama nisu neutralni – oni su posebno dizajnirani da privuku i zadrže pažnju korisnika. Njihov cilj je izazvati snažne emocije i stvoriti stalni ciklus ponovnog uključivanja.
Često djecu nazivamo lijenima ili kritiziramo što provode previše vremena pred ekranima, no u ovom stupnju razvoja ona jednostavno ne mogu odoljeti poticajima koje društvene mreže nude. Mozak djeteta još nije dovoljno razvijen da se zaštiti od ovakvih utjecaja, pa naša djeca nemaju šanse u ovom digitalnom “okruženju pažnje”.
IstraIN
Nedavno je Grad Zagreb u svojim osnovnim školama uputio preporuku za ograničenje korištenja mobitela, a neke škole u Istri su već uvele slične mjere. Pokazalo se da djeca tada bolje koncentriraju, grade kvalitetnije međusobne odnose i stvaraju pozitivniju školsku klimu.
Ministarstvo obrazovanja najavilo je izmjene pravilnika, no još uvijek nije jasno kada će one stupiti na snagu, a iskustvo pokazuje da se promjene ponekad mogu odužiti i cijelu školsku godinu.
Zato klub vijećnika Možemo predlaže da i Istarska županija izda preporuku svim osnovnim školama o zabrani korištenja mobitela te regulira pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima na školskim uređajima.
Djeca u nastavi već koriste računala i tablete, no kontrolirano i u obrazovne svrhe, što je u ovom kontekstu vrlo važno. Ovaj mali, ali značajan korak može imati veliki učinak na zdravlje i razvoj naše djece, a može se uvesti odmah'', rekao je Boljun.
Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, Patricia Percan:
''Što se tiče zabrane korištenja mobitela u ustanovama, mogu govoriti za škole čiji smo mi osnivači, odnosno za naših 47 ustanova. Manji broj škola već nekoliko godina primjenjuje određene mjere.
Zabrana ne znači da učenici uopće ne smiju donositi mobitele u školu, nego se provodi tako da na početku nastave postoji kutija ili košarica u koju se mobiteli odlažu. Uređaji se koriste isključivo ako je to potrebno za odvijanje nastave. Nemam precizne podatke za sve škole, ali ovo je osnovna informacija o načinu primjene ove mjere'', zaključila je pročelnica Percan.
Nesreća se dogodila kada je zasad nepoznati vozač upravljao automobilom kolnikom Radićeve ulice te je dolaskom do raskrižja s Marianijevom ulicom i Ulicom Olge Ban na pješačkom prijelazu udario u 73-godišnju pješakinju, kojoj je naknadno pružena pomoć u bolnici te je utvrđeno da je teško ozlijeđena.
Prilikom policijskog postupanja muškarac je policijskim službenicima dao lažne podatke. Kod sebe nije imao niti jedan dokument s fotografijom, ali je usporedbom otisaka papilarnih linija potvrđeno da se radi upravo o traženom bjeguncu.
"Hrvatska obiteljska medicina ionako se suočava s problemom deficita liječnika, a novo administrativno opterećenje pisanja ispričnica za blaga, samolimitirajuća stanja, koja prolaze sama od sebe i koja roditelj može sam opravdati, dodatno bi opteretilo liječnike", priopćili su iz KOHOM-a.
Na obilježavanju su, uz gradonačelnika Bassanesea, bili nazočni i zamjenik gradonačelnika Mauro Jurman, predsjednik Gradskog vijeća Ivan Belušić, predstavnici udruga proizašlih iz domovinskog rata, udruga antifašističkih boraca te brojne Umažanke i Umažani.
Poznati i vrhunski pulski jazz glazbenici zasvirat će dječje hitove u njihovom novom i drugačijem obliku. Tijekom koncerta publika ima priliku uživati u glazbenim instrumentima, vokalnim dionicama i upoznavanju jazza kao glazbenog žanra na krajnje neformalan i zabavan način.
Iako Općina nema zakonsku obvezu financijski nadoknađivati štete na privatnoj imovini uslijed vremenskih neprilika, načelnik je u prijedlog proračuna za 2026. uvrstio 500.000,00 eura za djelomično ublažavanje posljedica.
Revitalizacija istarske koze traje više od desetljeća, a fond „Naša istarska koza" ključan je dio procesa. Broj grla porastao je s početnih četrdesetak na 266, a u projektu je trenutno deset uzgajivača.
Za odličnu atmosferu do ponoći zaduženi su poznati DJ-i: 6.11. DJ Nice, potom 7.11. DJ Sword i 8.11. DJ Alex. Martinje u Puli spaja tradiciju, istarske okuse i moderne ritmove – idealna prilika za druženje, uživanje i slavlje jeseni u srcu grada.
Ravnateljica je upozorila roditelje da za parkiranje osobnih vozila ne koriste zaustavnu traku za autobuse koja se nalazi ispred ulaza u školu jer tim činom ugrožavaju sigurnost djece.
Ideja je produljiti životni vijek ispravnih i funkcionalnih predmeta te smanjiti količinu otpada u sustavu zbrinjavanja i na ulicama. U ReBusu se mogu pronaći i ostaviti kućanski aparati, posuđe, knjige, lampe, kao i dječja kolica, hranilice, hodalice, krevetići i igračke.
Vijećnici su prihvatili i Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Istarske županije za 2025. godinu koji je prethodno predstavila pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Barbara Škreblin-Borovčak.
U Puli je održana radionica „Od malih nogu“ tijekom koje su se polaznici upoznali s pravilnim pristupom i komuniciranjem sa slijepim osobama, najčešćim uzrocima gubitka vida i međunarodnom definicijom sljepoće.