Održana 4. sjednica Skupštine Istarske županije! Jednoglasnom odlukom vijećnici formirali sva radna tijela!

Današnja, 4. sjednica Skupštine Istarske županije u novom sazivu, održana u pazinskom Spomen domu, započela je informacijom predsjednika Valtera Flega o održanim dopunskim izborima za vijećnike nacionalnih manjina 5. listopada te, njihovim ulaskom u županijsko predstavničko tijelo, Skupština ima 39 vijećnika.

Kako je zatim obrazložila predsjednica Mandatno-verifikacijske komisije Sandra Čakić Kuhar, kao predstavnik talijanske nacionalne manjine u Skupštinu je izabran kandidat Grupe birača Paolo Demarin, a u ime srpske nacionalne manjine Stanko Janić (SDSS), koji su zatim položili prisegu. 

Na aktualnom satu vijećnici i vijećnice postavili su brojna pitanja, a na pitanje vijećnika Enca Crnoborija (HSU) o mogućnostima ujednačavanja cijene smještaja u privatnim i javnim domovima za odrasle, istarski župan Boris Miletić prihvatio je prijedlog da se najprije napravi dubinska i detaljna analiza.

Župan je ujedno podsjetio i da je Istarska županija sufinancirala izgradnju domova za starije u Pazinu i Labinu, proširenje doma u Buzetu, partner je Općini Medulin te je u Raši kupila zgradu u cilju proširenja potrebnih kapaciteta za smještaj starijih osoba. Također, dodao je da su, prema nedavno iznesenim analizama o cijeni koštanja, cijene domova u Istri, uz grad Zagreb, najniže u Republici Hrvatskoj.

IstraIN

Na Crnoborijevo pitanje što se čini po pitanju rješavanja neugodnih mirisa ŽCGO Kaštijun, župan Miletić podsjetio je na njegov prijedlog prema kojem bi svi gradovi i općine, koji otplaćuju kredit podignut prilikom izgradnje ŽCGO, trebali postati suvlasnici Kaštijuna.

„,Kada gradovi i općine dobiju vlasnička i upravljačka prava bit će to jedini put da se količina i sastav pristiglog otpada smanje te da ga ŽCGO može obraditi. I tada Kaštijun sigurno više neće biti tema. Ukoliko u tom smjeru ne ide, predlažem da se razmotri mogućnost dodatnog investiranja te nabavi oprema s tehnologijom koja će omogućiti da Kaštijun ne smrdi“, rekao je župan Miletić.

Istarska županija jača podršku slabije razvijenim općinama, priprema Centar za sigurniji Internet i štiti prava talijanske manjine

Vijećnik Damir Kajin (NLBM) osvrnuo se na problematiku slabije razbijenih općina poput Lanišća s 268 stanovnika te predložio sveistarsku solidarnost po tom pitanju na što je župan Miletić rekao kako je Istarska županija u protekle četiri godine Lanišću bila iskren partner, ali, isto tako i drugim slabije razvijenim općinama poput Lupoglava, Cerovlja, Gračišća, Karojbe te da je ove godine značajno povećan iznos financiranja za manje razvijene općine. Župan je ujedno najavio da će Istarska županija i ubuduće financijski podupirati manje razvijene općine.

Na pitanje vijećnika Davora Čabrana (IDS) kada započinje s radom „Centar za sigurniji Internet“ u Istarskoj županiji, župan je podsjetio da je u svibnju ove godine s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu potpisao Pismo namjere o ostvarivanju suradnje na realizaciji tog projekta te da će „Centar za sigurniji Internet“ započeti s radom početkom iduće godine, a sredstva će biti osigurana u proračunu za 2026.

IstraIN

Vijećnik David Modrušan (NLBM) osvrnuo se na prigodno izdavanje kovanice HNB-a od dva eura „Grad Pula – Arena“, samo na hrvatskom jeziku, premda je najveći istarski grad dvojezičan te je pozvao na zajedničko djelovanje u zaštiti prava autohtone nacionalne talijanske zajednice koja su pripadnicima zajamčena zakonima i međunarodnim sporazumima. 

Pročelnica za talijansku autohtonu zajednicu, nacionalne manjine i mlade Tea Batel podsjetila je na niz programa koje Upravni odjel čini upravo u zaštiti i očuvanju prava talijanske nacionalne manjine, a zamjenica župana Jessica Acquavita smatra da je važno reagirati da se ovakvi propusti ne ponove.

„Važno je ukazati Vladi i državnim institucijama da dvojezičnost nije deklarativna, već da se moraju pridržavati Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina kojeg su sami donijeli 2006. godine“, poručila je zamjenica župana iz redova talijanske nacionalne manjine Acquavita.

IstraIN

Referirajući se na prijedlog vijećnice Sandre Čakić Kuhar (IDS) o potrebi uključenja svih relevantnih dionika u proces integracije stranih radnika, zamjenica župana Gordana Antić, dr. med. rekla je Istarska županija pokrenula je inicijativu za osnivanje Koordinacije za uspostavu „Regionalne mreže podrške stranim radnicima i njihovim obiteljima u Istarskoj županiji“  te da je sredinom listopada održan prezentacijski sastanak za predstavnike gradova i općina u Istarskoj županiji. 

„Cilj Regionalne mreže je pripremiti strane radnike i njihove obitelji na kvalitetan život u Istarskoj županiji, upoznati ih s njihovim pravima i obvezama, ali i s lokalnim vrijednostima, običajima, kulturom i načinom života, ali isto tako radit će se i s lokalnim stanovništvom kako bi lakše prihvatili strane radnike“, pojasnila je zamjenica župana Antić.

Na dnevnom redu sjednice našla su se i Izvješća o radu Istarskog veleučilišta za prvih devet mjeseci ove godine, a zatim Istarske regionalne energetske agencije (IRENA) i Istarske razvojne agencije (IDA) za 2024. godinu, što je bila i prilika da se novi saziv upozna s radom agencija i visokoškolske ustanove čiji je osnivač Istarska županija. 

„Istarsko veleučilište jedna je od vodećih visokoobrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj i regiji koja u široj i strukovnoj javnosti uživa ugled kvalitetne, nezavisne i znanstveno produktivne ustanove atraktivne za domaće i strane studente, nastavnike i znanstvene suradnike. Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u ljude, provedbi konkurentnih studijskih programa, primjeni modernih metoda podučavanja, međunarodnoj mobilnosti te suradnji s privatnim i javnim sektorom ljudski je kapital jak na svim razinama Istarskog veleučilišta.

IstraIN

Diplomanti uživaju punu zapošljivost i karijernu spremnost po završetku studija, dok su znanstveni i nastavni kadrovi Veleučilišta traženi i priznati stručnjaci u Istri, ostatku Republike Hrvatske i inozemstvu. Na Istarskom se veleučilištu, uz pomoć ponajbolje opreme i infrastrukture, vrše znanstvena istraživanja, razvijaju inovacije te pokreću društveni i poduzetnički projekti s izrazitom praktičnom primjenom u zajednici i na tržištu, što instituciju čini poslovno konkurentnom i samoodrživom“, rekao je dekan Daglas Koraca.

Izvijestio je da je Veleučilište u ovoj akademskoj godini upisalo 27 novih studenata, obrazlažući da negativni demografski trendovi i pad interesa za visoko obrazovanje utječu na broj upisanih studenata u cijelom sustavu. 

„Očekujemo preokret tih trendova zahvaljujući rezultatima reakreditacije i projektu obnove zgrade „stare kirurgije“, vrijednom gotovo 10 milijuna eura. U novoj zgradi, s modernim laboratorijima i vrhunskom opremom te kroz provedbu 22 istraživačko-inovacijska projekta, stvorit će se dodatne mogućnosti za privlačenje novih generacija studenata i podizanje kvalitete studijskih programa“, poručio je dekan Koraca, a vijećnici su većinom prisutnih glasova prihvatili podneseno Izvješće.

Na današnjoj sjednici još se jednom povela rasprava o Kaštijunu kada se nadnevnom redu našla točka o davanju suglasnosti za produženje otplate kredita tog trgovačkog društva do 31. listopada 2027. godine, koju su vijećnici u konačnici jednoglasno prihvatili. 

IstraIN

U nastavku sjednice, vijećnici su prihvatili i Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Istarske županije za 2025. godinu koji je prethodno predstavila pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Barbara Škreblin-Borovčak.

„U prvom polugodištu ove godine Proračun Istarske županije raspolagao je sredstvima u visini od 118.463.412,47 eura što je 40 posto od plana i za 25,8 posto više nego prethodne godine. Utrošeno je 116.534.612,74 eura što je 39 posto od plana i za 28 posto više nego prethodne godine. U Proračunu Istarske županije obuhvaćeni su financijski planovi 64 proračunska korisnika.

Od ukupno izvršenih sredstava od 116.534.612,74 eura upravni odjeli Istarske županije utrošili su 27.686.232,87 eura, što čini 23,8 posto ukupno utrošenih sredstava, dok su proračunski korisnici utrošili 88.848.379,87 eura, što čini 76,2 posto ukupno utrošenih sredstava“, obrazložila je nadležna pročelnica Škreblin-Borovčak te dodala da je Istarska županija tijekom prvog polugodišta 2025. godine provela investicije u vrijednosti  od  9.601.476,73 eura, što čini 8,2 posto ukupnog izvršenja proračuna. 

Isto tako, vijećnici su primili na znanje i Izvješće o radu župana Istarske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine.

Na sjednici su jednoglasno donesene odluke o formiranju svih preostalih radnih tijela Skupštine Istarske županije.