Sustav pod pritiskom: Pacijenti u Puli na neke specijalističke preglede čekaju i do dvije godine

Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu. Upravo želju za ozdravljenjem, nažalost, mnogi ne dočekaju, osobito u zemlji koja godinama bilježi visoku smrtnost od raka.

Hrvatska se i dalje nalazi pri samom vrhu Europske unije kada govorimo o smrtnosti od malignih bolesti, a broj novooboljelih raste iz godine u godinu. Prema posljednje dostupnim podacima iz 2022. godine zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka, što je gotovo 1.200 više nego godinu ranije.

Brojke jasno govore — potreba za pravovremenom dijagnostikom i liječenjem nikada nije bila veća, a svaki dan čekanja može značiti razliku između života i smrti.

U takvom zdravstvenom okruženju jedna od najvećih boljki hrvatskog sustava ostaju duge liste čekanja. Premda se ulažu veliki napori u poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite, kroničan nedostatak medicinskog kadra — liječnika, medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara — i dalje usporava sustav.

Ovaj problem nije mimoišao ni Opću bolnicu Pula, koja je 1. siječnja 2024. godine prešla u nadležnost Republike Hrvatske. Iako je status državne bolnice donio novu organizacijsku snagu i stratešku važnost, pulska bolnica i dalje se suočava s istim izazovom kao i ostatak države — nedostatkom radne snage.

U ovom trenutku u OB Pula zaposleno je više od 1.360 djelatnika, među kojima je 276 liječnika i 932 medicinske sestre. Unatoč kadrovskim izazovima, kroz bolnicu svakodnevno prolazi ogroman broj pacijenata, što potvrđuju i podaci za 2024. godinu.

Tijekom te godine hospitalizirano je gotovo 17.300 pacijenata, više od 79 tisuća osoba prošlo je kroz dnevnu bolnicu, dok je ukupno obrađeno čak 958.273 pacijenata. Radi se o gotovo milijun kontakata sa zdravstvenim sustavom u jednoj godini, uz 6.362 izvedena operativna zahvata.

To su brojke koje govore o opterećenju i odgovornosti, ali i o predanosti onih koji u sustavu rade. Na razini Ministarstva zdravstva, koje danas vodi bivša ravnateljica pulske bolnice, dr. Irena Hrstić, glavni prioritet je upravo smanjenje listi čekanja.

Foto: IstraIN

Vidljivi su određeni pomaci — na pojedine preglede u OB Pula više se uopće ne čeka, a za mnoge druge prosječni rokovi spustili su se na oko 30 dana, što je u okvirima prihvatljivog standarda javnog zdravstva.

Ipak, nedostatak stručnog kadra i golema potreba stanovništva za zdravstvenim uslugama i dalje dovode do situacija u kojima se na pojedine specijalističke preglede čeka dugo — predugo.

Promatrajući najnovije podatke o listama čekanja, vidljivo je da je većina usluga uvelike skraćena u odnosu na prijašnje godine, no postoje i pregledi na koje se i danas čeka više od dvije godine.

Razlike su velike i ocrtavaju dualitet sustava koji s jedne strane bilježi napredak, a s druge još uvijek nije dostigao razinu dostupnosti kakvu pacijenti očekuju — i zaslužuju.

Foto: IstraINPulska bolnica, ilustracija

Najnoviji podaci o listama čekanja u Općoj bolnici Pula, ažurirani 4. studenog 2025., otkrivaju da se na brojne specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage i dalje čeka iznimno dugo.

U pojedinim slučajevima pacijenti na termin čekaju više od godinu i pol, a rekordan je prvi pregled u alergologiji – čak 590 dana, odnosno gotovo dvije godine.

Osim alergologije, duže od godinu i pol čeka se i na niz oftalmoloških pregleda, dermatologiju, endokrinologiju, kolonoskopiju te brojne ultrazvučne pretrage.

Najduže liste čekanja bilježe sljedeće specijalnosti:

• Alergologija i imunologija – prvi pregled: 590 dana
• Oftalmologija i subspecijalistički pregledi oka: 569 dana
• UZV štitnjače: 492 dana
• Dermatologija – prvi pregled: 469 dana
• Dermatološka onkologija: 463 dana
• UZV color doppler arterija i vena: 458 dana
• UZV dojke: 443 dana
• Intravitrealne injekcije (oko): 391 dana
• Kardiologija – prvi pregled: 393 dana
• Kolonoskopija: 372 dana

Kada je riječ o dječjoj zaštiti zdravlja, ni tu slika nije puno bolja. Pedijatrijska pulmologija i alergologija imaju liste čekanja od 204 dana, dok se alergotestovi za djecu čekaju 211 dana.

Ipak, postoje i specijalnosti u kojima su liste nešto kraće. Kada je riječ o pregledima na koje se čeka više od 100 dana,n ajbrže se dolazi do psihijatrijskog pregleda, no i tu se čeka više od tri mjeseca – 107 dana. Slično je i s ergometrijom, gdje je čekanje 133 dana, te s pulmologijom (136 dana) i dnevnom bolnicom – psihijatrija (112 dana).

Podaci jasno pokazuju duboke izazove u zdravstvenom sustavu – od manjka kadra i ograničenih kapaciteta do sve većeg broja pacijenata. Kada se na pojedine specijalističke preglede čeka između godinu i dvije godine, zdravstvena skrb postaje pitanje pravovremenosti i dostupnosti, ne samo organizacije.

• STIGLO I KOD NAS! Zahvaljujući ledenim kapama, onkološki bolesnici lakše će prolaziti kroz proces kemoterapije
• Dječji odjeli pod opterećenjem: U Puli nedostaje polovica pedijatara, ali skrb se ne prekida

U praksi to znači da pacijenti kojima je potreban prvi pregled kod alergologa termin mogu dobiti tek u lipnju 2027., dok oftalmološki pregled mogu očekivati u svibnju 2027.. Time se povećava pritisak na privatne poliklinike, ali i na pacijente koji si takav pregled ne mogu priuštiti.

Iako su reforme zdravstvenog sustava i najavljene mjere za skraćivanje lista čekanja u tijeku, situacija na terenu pokazuje da je potreba za konkretnim rješenjima – hitna.