Kratkovidnost u porastu: Gotovo polovica svjetske populacije mogla bi biti kratkovidna do 2050. godine

Kratkovidnost (miopija) postaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. 

Procjene pokazuju da bi do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije mogla imati dijagnozu miopije, što predstavlja ozbiljan teret za zdravstvene sustave, ali i za kvalitetu života pojedinaca. 

Prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija, čak 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta već danas živi s kratkovidnošću.

Velike razlike unutar Europe

U Europi se udio kratkovidnih osoba znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Prevalencija se kreće od 11,9 % do gotovo 50 %, dok je prosječna vrijednost oko 23,5 %. Istraživanja pokazuju da je miopija rjeđa kod mlađe djece, no njezina učestalost raste s dobi. 

Tako je do 2011. godine kratkovidnost bila prisutna kod oko 3–5 % desetogodišnjaka, dok je među djecom u dobi od 12 do 13 godina iznosila oko 20 %. 

Noviji podaci upozoravaju na zabrinjavajući trend – prevalencija miopije u Europi i dalje raste.

Kako se kratkovidnost očituje u svakodnevnom životu

Temeljna smetnja kod kratkovidnosti je zamagljen vid na daljinu. Ako se ne korigira naočalama ili kontaktnim lećama, miopija može značajno otežati svakodnevno funkcioniranje. 

Djeca se često žale na nemogućnost jasnog gledanja ploče u učionici, poteškoće u sportskim aktivnostima ili prepoznavanju lica i sadržaja na televizijskom ekranu. 

Odrasli pak imaju problema s čitanjem prometnih znakova tijekom vožnje ili s gledanjem na većoj udaljenosti u radnom okruženju.

Tipična ponašanja osoba s neprepoznatom ili nekorigiranom kratkovidnošću uključuju žmirenje, zurenje, približavanje televizoru ili ploči te izbjegavanje vožnje noću. 

Kod djece koja se često žale na glavobolje, stručnjaci naglašavaju važnost provjere vida, budući da su glavobolje uzrokovane refrakcijskim greškama među najčešćima u dječjoj dobi.

Rizici za dugoročno zdravlje očiju

Osim što utječe na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života, miopija povećava rizik od ozbiljnih očnih bolesti. Kod kratkovidnih osoba veća je vjerojatnost razvoja odignuća mrežnice, glaukoma (povišenog očnog tlaka) te sive mrene, što u težim slučajevima može dovesti do slabovidnosti ili sljepoće.

Genetika, okoliš i stil života

Uzroci kratkovidnosti su višestruki. Na njezin razvoj utječu genetski čimbenici, ali i okoliš te način života. Sve više istraživanja, osobito među djecom, ukazuje na snažnu povezanost između intenzivnog rada na blizinu i povećanog rizika za razvoj miopije.

S druge strane, dulji boravak na otvorenom pokazuje se kao važan zaštitni čimbenik koji može usporiti nastanak i napredovanje kratkovidnosti.

Ekrani kao dodatni rizik

Sve češće korištenje digitalnih uređaja, posebice među djecom, dodatno pojačava zabrinutost. Na globalnoj razini pristup mobilnim telefonima porastao je s 21,6 % u 2014. godini na čak 69 % u 2023., što znači da se u manje od deset godina gotovo utrostručio.

Istodobno, sve mlađa djeca provode značajan dio dana pred ekranima – u nekim slučajevima i više od dva sata dnevno već u dobi od dvije godine.

Najnovije meta-analize potvrđuju da rizik od razvoja miopije raste s duljinom vremena provedenog pred ekranima. Djeca koja provode četiri sata dnevno ispred ekrana imaju čak dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u odnosu na djecu koja pred ekranima provode jedan sat ili manje.

Prevencija počinje na otvorenom

Stručnjaci sve više naglašavaju važnost prevencije – redovitih oftalmoloških pregleda, ograničavanja vremena provedenog pred ekranima te poticanja djece na boravak i igru na otvorenom. Upravo jednostavne promjene u svakodnevnim navikama mogu imati dugoročan pozitivan učinak na zdravlje vida.

Detaljne i provjerene informacije o kratkovidnosti, njezinim rizicima i važnosti boravka na otvorenom dostupne su u dokumentu objavljenom na stranicama Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji se može preuzeti putem sljedeće poveznice.