IZ BUZ-a PORUČILI: Usklađivanje mirovina tek statistička iluzija, realni troškovi rastu znatno brže

Blok umirovljenici zajedno oglasio se povodom najavljenog usklađivanja mirovina za drugo polugodište 2025. godine, koje će prema projekcijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iznositi između 2,1 i 2,2 posto.

U praksi to znači prosječno povećanje mirovina od oko 14 eura, što umirovljenička udruga ocjenjuje nedostatnim i odvojenim od stvarnosti u kojoj žive umirovljenici.

Iz Bloka poručuju kako će Vlada i ovoga puta isticati novu formulu usklađivanja u omjeru 85:15, prema rastu plaća i cijena, no upozoravaju da se „od statistike ne plaćaju režije, lijekovi niti puna potrošačka košarica“.

''Službeni podaci impliciraju kako u drugom polugodištu 2025. godine gotovo da nije bilo rasta cijena ni plaća, no takva slika jednostavno ne odgovara stvarnosti“, navode u priopćenju.

Dodaju kako je dovoljno pogledati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata i usluga da bi bilo jasno da životni troškovi rastu znatno brže od službeno priznatih oko dva posto.

Udruga podsjeća da se mirovine usklađuju dva puta godišnje, za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja te od 1. srpnja do 31. prosinca, te da je novim Zakonom o mirovinskom osiguranju promijenjena formula izračuna. Međutim, kao jedan od ključnih problema ističu način na koji se, kako tvrde, godinama manipulira podacima o plaćama.

''Umjesto minimalne cijene sata rada po djelatnostima i zanimanjima, primjenjuje se minimalna plaća kao univerzalna kategorija. Posljedica toga je masovno prijavljivanje radnika na minimalac, uz isplate razlike ‘na ruke'', upozoravaju iz BUZ-a.

Smatraju da se time potiče siva ekonomija, smanjuju porezni prihodi i mirovinski doprinosi, dok stvarna prosječna plaća ostaje skrivena iza, kako kažu, uljepšanih statistika.

Takav sustav, tvrde, već sada plaćaju sadašnji umirovljenici kroz niže stope usklađenja, jer se mirovine vežu uz službene, a ne stvarne plaće, dok će posljedice snositi i budući umirovljenici koji će, unatoč godinama rada, imati mirovine nedostatne za dostojanstven život.

Kao dodatni dokaz udaljenosti službene statistike od realnog gospodarstva navode tržište nekretnina, gdje se velik broj stanova kupuje gotovinom, a prijavljene cijene često ne odgovaraju stvarnim iznosima koji se plaćaju.

Upozoravaju i da 2026. godina, kao godina bez izbora, teško može donijeti pozitivne pomake za umirovljenike. „Već odavno vrijedi nepisano pravilo – kada nema izbora, nema ni obećanja, a još manje ‘mrvica’ kojima se povremeno pokušava kupiti socijalni mir“, poručuju.

Ističu kako umirovljenicima ne trebaju „statističke iluzije“, već pošten sustav koji priznaje stvarni rast troškova života i realne plaće u gospodarstvu.

„Dok god se mirovine usklađuju prema uljepšanim podacima, a siva ekonomija tolerira, svako ‘povećanje’ ostat će tek sitniš koji ne rješava, nego produbljuje nepravdu“, stoji u priopćenju.