Hrvatska u 13 godina izgubila gotovo 64 tisuće učenika, Istra među rijetkim pozitivnim primjerima!

Sve manje učenika, praznije školske klupe i smanjenje broja područnih škola obilježavaju hrvatski obrazovni sustav.

Najnoviji podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, objavljeni u Školskom e-Rudniku, pokazuju da se negativni trend nastavlja, iako postoje značajne razlike među hrvatskim županijama.

Prema podacima koje donosi portal srednja.hr, u školskoj godini 2026./2027. hrvatske osnovne i srednje škole pohađa ukupno 445.231 učenik, odnosno 552 manje nego godinu ranije.

Od ukupnog broja učenika, njih 298.060 pohađa osnovne škole, dok je u srednjoškolskim klupama 147.171 učenik.

Usporedba sa školskom godinom 2013./2014. otkriva znatno ozbiljnije razmjere promjena. Hrvatska je u tom razdoblju izgubila gotovo 64 tisuće učenika, što bi, prema današnjem prosjeku od približno 17 učenika po razredu, odgovaralo broju od čak 3.760 razrednih odjela.

Istra i Zagreb jedini bilježe rast

Posebno se ističe podatak da su samo dvije hrvatske županijske jedinice uspjele zabilježiti povećanje broja učenika u promatranom razdoblju.

Grad Zagreb bilježi rast od 2,15 posto, dok je Istarska županija odmah iza njega s povećanjem od 1,88 posto.

Time Istra predstavlja jednu od rijetkih iznimaka u zemlji u kojoj gotovo sve ostale županije bilježe smanjenje broja školaraca.

S druge strane, najizraženiji pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je izgubila čak 34,69 posto učenika. Slijede Brodsko-posavska s padom od 31,38 posto te Požeško-slavonska županija s 31,30 posto.

Sve manje područnih škola

Demografske promjene odražavaju se i na samu mrežu obrazovnih ustanova.

Hrvatska trenutačno ima 1.326 redovnih matičnih i 1.022 područne škole. U odnosu na prošlu godinu broj matičnih škola smanjen je za dvije, dok su područne škole zabilježile pad od čak 22 ustanove.

Za usporedbu, školske godine 2013./2014. u Hrvatskoj je djelovalo 1.278 matičnih i 1.220 područnih škola.

To znači da je tijekom promatranog razdoblja broj područnih škola smanjen za gotovo 200, što posebno otvara pitanje dostupnosti obrazovanja u manjim i ruralnim sredinama.

Više prvašića, ali i dalje zabrinjavajući trendovi

Unatoč ukupnom smanjenju broja učenika, pojedini pokazatelji donose nešto povoljniju sliku.

Ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 36.840 učenika, odnosno 382 više nego prethodne godine.

Međutim, istodobno osnovno obrazovanje završava 38.598 osmaša, što je 610 više nego lani, piše srednja.hr.

U srednjim školama situacija je drukčija. Prvi razred ove je godine upisalo 38.705 učenika, odnosno 639 manje nego prethodne godine.

S druge strane, u završnim razredima srednjih škola nalazi se 39.001 učenik, što predstavlja povećanje od 1.028 u odnosu na prošlu godinu.

U prosječnom razredu manje od 17 učenika

Pad broja školaraca utjecao je i na veličinu razrednih odjela.

Prema najnovijim podacima, prosječan razred u Hrvatskoj broji svega 16,67 učenika, dok škole u prosjeku imaju 20,15 razrednih odjela.

U srednjim školama prosjek je nešto viši te iznosi 19,43 učenika po razredu.

Podaci tako potvrđuju velike regionalne razlike u kretanju broja školaraca. Dok se većina Hrvatske suočava s dugotrajnim smanjenjem učeničke populacije, Istra i Zagreb zasad uspijevaju zadržati pozitivan trend.

Ipak, činjenica da je Hrvatska u samo 13 godina izgubila gotovo 64 tisuće učenika pokazuje koliko će demografske promjene i u budućnosti utjecati na organizaciju nastave, školsku infrastrukturu i dostupnost obrazovanja, piše srednja.hr Izvor podataka: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih – Školski e-Rudnik; srednja.hr.