MED, KLIMA I PČELE - Što čeka istarske pčelare u 2026. godini?

Zima nam je početkom 2026. godine poslala pomiješane signale.

Prvih dana siječnja uživali smo u neuobičajeno toplom i sunčanom vremenu, da bi ubrzo potom stiglo zahlađenje i podsjetilo nas da zima još nije rekla svoju posljednju riječ.

U tim kratkim toplim intervalima pčele su izlazile iz košnica, što je kod mnogih izazvalo zabrinutost – je li to znak problema ili tek prirodna reakcija?

Odlučili smo provjeriti kako takve vremenske oscilacije utječu na pčele i pčelare u Istri. Predsjednik Udruge pčelara Lipa Pazin, Tonči Ferenčić pojašnjava što tople zime znače za pčele i gdje leže stvarni rizici.

''Tople zime same po sebi ne predstavljaju neki poseban problem za pčele“, objašnjava Ferenčić. „Problem nastaje kada nakon tople zime imamo hladno proljeće, odnosno nagla zahlađenja u proljeće. Ako se tijekom zime pojavi koji lijep dan, pčele izlaze van – i to je potpuno normalno.''

Prerani izlazak pčela ne znači nužno manju proizvodnju meda, ali može imati neizravne posljedice

''Direktno na proizvodnju meda to nema velik utjecaj. No ako nakon toga dođe hladno proljeće, može propasti pčelinje leglo. Tada se pčelinja zajednica iscrpljuje pokušavajući podići novo leglo i ne uspije se dovoljno razviti za glavnu pašu. To je glavni problem“, ističe Ferenčić.

Takve situacije mogu oslabiti pčele upravo u razdoblju kada su najpotrebnije – kako za proizvodnju meda, tako i za oprašivanje biljaka, jednu od njihovih najvažnijih uloga u prirodi.

Iza nas je 2025. godina koju pčelari u Istri, prema riječima Ferenčića, mogu ocijeniti dobrom, pa čak i vrlo dobrom. Ipak, Istra je specifična po svojim mikrolokacijama.

''Na nekim je mjestima sezona bila odlična, dok ja osobno imam pčelinjak gdje se uopće nije vrcalo. To mnogima zvuči nevjerojatno, ali u Istri ima jako puno takvih mikrolokacija, pa su i prinosi vrlo šaroliki'', kaže.

Prognoze su za 2026.- tu godinu zasad oprezno optimistične

''Moglo bi biti nešto bolje, pogotovo jer smo imali snijeg i zahlađenje – malo prave zime – pa se priroda može posložiti kako treba. Sada nam samo treba proljeće bez mraza i velikih zahlađenja i mogla bi to ponovno biti dobra sezona“, poručuje predsjednik Udruge.

Broj pčelara u Istri posljednjih se desetak godina nije bitno mijenjao, no bilježi se blagi porast. „Imamo oko 400 i nešto registriranih pčelara i oko 5.000 pčelinjih zajednica“, navodi Ferenčić.

Posebno veseli činjenica da se sve više mladih, ali i žena, odlučuje za pčelarstvo.

Nekad se med smatrao isključivo zimskim saveznikom protiv prehlada, no navike potrošača se mijenjaju.

„Potražnja raste, a pčelinji proizvodi danas se koriste tijekom cijele godine. To vidimo i kroz posjete dječjim vrtićima, gdje djeca sve češće i redovito konzumiraju med“, kaže Ferenčić.

Dodatnu sigurnost potrošačima donosi i zaštita izvornosti istarskog meda. Oznaka i markica jamče da je riječ o pravom, domaćem proizvodu – medu koji u sebi nosi mirise i okuse Istre.

Odlična suradnja s Istarskom županijom

Pčelarstvo u Istri ima snažnu podršku Istarske županije, koja sufinancira edukacije i pčelarsku školu u Pazinu. Nedavno je završila već deseta generacija polaznika, a velik dio njih već planira vlastite pčelinjake.

Za one koji o pčelarstvu tek razmišljaju, Ferenčić ima jasan savjet: „Učlanite se u udrugu, učite postupno, dolazite na predavanja i radionice. Znanje je temelj dobrog pčelarenja.“

Za kraj, poziva sve zainteresirane na Dane meda, koji će se održati 21. i 22. veljače – priliku da se još jednom podsjetimo koliko su pčele male, ali zlata vrijedne čuvarice prirode i zdravlja.