U tijeku je javni poziv za vlasnike stambenih nekretnina u sklopu Programa priuštivog najma koji provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Poziv je otvoren do 15. veljače, a cilj mu je aktivirati prazne stanove i kuće te ih uključiti u sustav dugoročnog, priuštivog najma.
Provjerili smo kakav je interes vlasnika, koji su uvjeti sudjelovanja i može li ovaj model utjecati na tržišne cijene najma.
O detaljima programa govorila je glasnogovornica APN-a Jelena Bokun, koja je pojasnila kome je poziv namijenjen.
„Poziv je namijenjen vlasnicima nekretnina koje nisu bile korištene protekle dvije godine. To znači da u tim nekretninama nisu stanovali vlasnici, ali ih nisu ni davali u najam“, istaknula je Bokun.
U Hrvatskoj oko 600 tisuća praznih stanova?
Prema procjenama države, u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća nekorištenih stambenih nekretnina.
Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir ranije je komentirao i skepticizam dijela građana koji se pitaju zašto bi svoj stan prepustili državi.
„Često ćete čuti pitanje ‘zašto bih ja dao svoj stan’. To obično govore oni koji nemaju višak nekretnina. Vlasnici praznih stanova često imaju pravne strahove, prije svega vezane uz zaštitu vlasništva“, rekao je Uhlir.
Strah od “podstanara iz pakla”
Da brojku praznih stanova ipak treba uzeti s dozom opreza, smatra dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatska gospodarska komora (HGK) Boro Vujović.
„Kod nas je, kolokvijalno rečeno, posjed često važniji od vlasništva. Kada vam je netko u posjedu stana, nije ga jednostavno iseliti.
Upravo taj strah od tzv. ‘podstanara iz pakla’ razlog je zbog kojeg mnogi stanovi stoje prazni“, rekao je Vujović za Media servis.
Upravo bi takvi vlasnici, smatra on, mogli biti među zainteresiranijima za ovaj program. Uz njih, potencijal vide i vlasnici nekretnina koje trenutačno nisu u potpunosti funkcionalne.
„Postoje i oni čije nekretnine zahtijevaju ulaganja. Oni kroz program mogu dobiti jednokratnu isplatu, odnosno dio sredstava unaprijed, kako bi stan doveli u funkcionalno stanje. Također, tu su i nekretnine u manje atraktivnim sredinama koje se teško iznajmljuju na tržištu“, dodaje Vujović.
Hoće li program utjecati na cijene najma?
Pitanje koje se često postavlja jest ima li dovoljno takvih vlasnika da bi projekt ostvario svoj cilj i može li utjecati na tržišne cijene.
„Najvažnije je da se s projektom krene. Prava će se slika vidjeti kroz praksu. Ključno će biti po kojim će cijenama država unajmljivati stanove u odnosu na tržišne cijene“, smatra Vujović.
Kako se računa cijena i kako se isplaćuje najam?
Zainteresirani vlasnici već sada mogu točno izračunati koliko bi im APN isplaćivao, naglašava Bokun.
„Na našoj web stranici objavljen je popis prosječnih cijena za cijelu Hrvatsku, a za Zagreb i po katastarskim općinama.
Cijena po kvadratnom metru množi se s površinom nekretnine i tako se dobije mjesečni, odnosno godišnji iznos. Ugovori se sklapaju na razdoblje od tri do deset godina, prema izboru vlasnika“, pojašnjava Bokun.
Model isplate predviđa da vlasnik 60 posto ukupnog ugovorenog iznosa dobije odmah po potpisivanju ugovora, dok se preostalih 40 posto isplaćuje nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.
Jednostavna prijava i jasna dokumentacija
Sam postupak prijave, ističu u APN-u, nije složen.
„Potrebno je ispuniti zahtjev s naše web stranice i priložiti nekoliko dokumenata. Popis nije dug i većinu toga vlasnici već imaju“, kaže Bokun.
Uz zahtjev se prilažu preslika osobne iskaznice, zemljišnoknjižni izvadak ili izvadak iz knjige položenih ugovora, uporabna dozvola ili rješenje o izvedenom stanju, fotodokumentacija nekretnine, račun za zajedničku pričuvu za mjesec prije prijave te dokaz da nekretnina nije bila korištena dulje od dvije godine.
Hoće li program uspjeti aktivirati dio velikog fonda praznih stanova i donijeti pomake na tržištu najma, znat će se nakon isteka roka i prvih sklopljenih ugovora.