Od iduće godine u Hrvatskoj bi cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) moglo postati obvezno, nakon zakonskih izmjena koje Ministarstvo zdravstva planira u drugom kvartalu ove godine.
Ako izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti budu donesene prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027. godine.
Time bi se Hrvatska pridružila nekolicini zemalja koje su već uvele obvezno cijepljenje protiv HPV-a, s jasnim ciljem – dugoročno iskorijeniti rak vrata maternice, bolest koja je danas gotovo u potpunosti sprječiva.
Najava dolazi u vrijeme obilježavanja Nacionalnog dana i tjedna borbe protiv raka vrata maternice – Dana mimoza, koji je Hrvatski sabor ustanovio još 2011. godine.
Bolest koju možemo spriječiti, ali žene i dalje umiru
Kako ističe ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, u posljednjih petnaestak godina učinjeni su značajni pomaci u podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i cijepljenja.
U Hrvatskoj posljednjih desetak godina od raka vrata maternice godišnje oboli oko 300 žena, dok ih između 120 i 130 umre. Prema podacima o smrtnosti, tijekom 2024. godine umrlo je 98 žena, a trećina njih bila je mlađa od 60 godina.
Riječ je o podacima koji se odnose isključivo na invazivni karcinom vrata maternice, bez uključivanja premalignih promjena epitela koje su znatno češće, kao i drugih oblika raka povezanih s HPV-om – poput raka vulve, rodnice, anusa, penisa ili ždrijela.
„Rak vrata maternice bolest je koju možemo spriječiti. Imamo cjepivo, imamo probir i imamo učinkovito liječenje premalignih promjena i upravo zato je neprihvatljivo da žene i dalje od nje umiru“, naglašava Portolan Pajić.
Procijepljenost solidna, ali još daleko od cilja
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007. godine – najprije kroz pilot-projekte, a potom i na nacionalnoj razini.
Danas je cjepivo besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 do 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja za srednjoškolce i mlade do 25. godine života.
Iako nije riječ o obveznom programu, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost, no ona je i dalje nedovoljna.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najmanje jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine.
To je još daleko od ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije, koja predviđa procijepljenost iznad 90 posto, uz visoku uključenost žena u preventivne preglede i pravodobno liječenje otkrivenih promjena.
Zašto obvezno cijepljenje?
Upravo zato Ministarstvo zdravstva planira uvrstiti HPV cjepivo u obvezni kalendar cijepljenja. Cijepljenje bi se i dalje provodilo u osnovnoj školi, u dvije doze, kao i dosad.
„Epidemiolozi i stručnjaci koji predlažu obvezno cijepljenje znaju zašto to čine. Time dajemo jasnu poruku koliko nam je važno zdravlje budućih generacija“, ističe Portolan Pajić.
Dodaje i kako će ključnu ulogu i dalje imati edukacija djece, roditelja i nastavnika, osobito u borbi protiv dezinformacija i nepovjerenja prema cjepivima.
Najveću korist imaju oni koji se cijepe prije stupanja u spolne odnose, no stručnjaci naglašavaju da prednost postoji i kasnije, sve do 25. godine života, a u određenim medicinskim okolnostima i nakon toga.
Cijepljenje protiv HPV-a ne štiti samo od raka vrata maternice, već i od niza drugih malignih bolesti kod žena i muškaraca – ulaganje u zdravlje koje ima dugoročan učinak.