Obilježen Dan sigurnijeg interneta i predstavljen projekt #sigurniONLINE

S ciljem podizanja svijesti o sigurnosti na internetu, svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače, obilježavamo Dan sigurnijeg interneta.

Internet je prepun mogućnosti za učenje, igru, kreativnost i komunikaciju, no uz sve te prednosti dolaze i brojni rizici, posebno za djecu.

S obzirom na to da djeca provode sve više vremena online, važno je da razumiju opasnosti koje im prijete u digitalnom svijetu i nauče kako se zaštititi.

Na tom tragu Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je preventivni projekt #sigurniONLINE u koji je kao promotore uključilo i poznate sportaše. 

Policijska uprava istarska je na medijskoj konferenciji organiziranoj povodom Dana sigurnijeg interneta progovorila o aktivnostima koje provodi s ciljem jačanja sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju koje se odnose primarno na edukaciju djece, roditelja i stručnog osoblja, ali i predstavila platformu HELP4U te aplikaciju RedButton za prijavu neprihvatljivih ponašanja na internetu.

Progovarajući o vrstama kaznenih djela počinjenih putem interneta, voditeljica Kriminalističko - obavještajne službe Iva Benčić navela je da se broj takvih djela u odnosu na cjelokupan broj kaznenih djela zabilježenih na nivou PU istarske kreće u omjeru od tri do pet posto, a pritom je najzastupljenije djelo Računalna prijevara sa 59 posto, a potom slijedi Iskorištavanje djece za pornografiju sa 33 posto.

„Neke od najčešćih internetskih prijevara kao što su krađe identiteta, CEO prijevare, prijevare sa računima, romantične ii investicijske prijevare najčešće čine osobe koje se nalaze izvan granica Republike Hrvatske, što nam otežava otkrivanje ovakvih kaznenih djela“, navela je.

Osvrnula se i na prirodu kaznenog djela Iskorištavanje djece za pornografiju čiji broj nije velik, ali je u zamjetnom porastu broj otkrivenih počinitelja.

„Razlog tome je zasigurno i činjenica da u turističkim kampovima policija kvalitetno odrađuje preventivne aktivnosti i educira zaposlenike kako prepoznati rizična ponašanja mogućih počinitelja ovog kaznenog djela“.

Foto: PU istarska

Osvrnuvši se na djecu kao počinitelje i žrtve kaznenih djela počinjenih putem interneta, voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji Biljana Butigan rekla je kako postoji više oblika elektroničkog nasilja od onih jednostavnijih poput online uznemiravanja, slanja vulgarnih poruka, slanja anonimnih poruka neprimjerenog sadržaja, korištenja govora mržnje, isključivanja iz grupa, lažnog predstavljanja pa preko prijetnji, ucjena, krađe identiteta, provaljivanja u tuđe e-mailove, sve do težih oblika spolnog uznemiravanja i spolnog mamljenja, a što ima obilježja kaznenih djela.

„Policija po zaprimljenoj prijavi elektroničkog nasilja provodi kriminalističko istraživanje koje može (i ne mora) rezultirati prekršajem ili kaznenim djelom.

Češće se radi o nekom od modaliteta neprihvatljivih i rizičnih ponašanja djece kod kojih je važna tzv. rana intervencija, odnosno pravovremeno međuresorno postupanje različitih stručnih službi uključujući i policijsku“, dodala je i istakla kako nasilje počinjeno na platformama društvenih mreža i aplikacija zauzima tek oko 5% od ukupnog broja prijavljenog nasilja, što, ako uzmemo u obzir činjenicu koliko djeca provode vremena na društvenim mrežama i Internetu, pokazuje da u ovom obliku nasilja među djecom postoji velika tamna brojka, odnosno veliki dio događaja nikad ne bude prijavljen policiji.

Razlog neprijavljivanja, kao i kod ostalih vrsta nasilja, je taj što djeca (žrtva ni počinitelj) ne prepoznaju da se radi o nasilnom ponašanju, već to doživljavaju kao normalan dio komunikacije.

Ističući zabrinjavajuću činjenicu sve niže kronološke dobi počinitelja nasilja među djecom koja je rezultat sve ranije mogućnosti pristupa djece internetu i otvaranja profila na društvenim mrežama, bez znanja i suglasnosti roditelja, Butigan je podsjetila na roditeljsku odgovornost nadzora nad djetetom koju regulira Obiteljski zakon, točnije da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti. 

Foto: PU istarska

„Policijska uprava istarska već dugi niz godina provodi edukacije učenika, roditelja i nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u Istri, te je tako tijekom 2025. godine specifično na temu Internet nasilja održano 48 edukacija, kojom prilikom je obuhvaćeno 1073 učenika, 140 roditelja i 102 člana nastavnog osoblja. Sve ove edukacije nastavljaju se i dalje pod imenom projekta #sigurniONLINE“, istakla je Voditeljica poslova prevencije Alica Rosić - Jakupović.

„Svrha projekta je podizanje razine svijesti o rizicima nekontroliranog i neodgovornog korištenja digitalnih tehnologija te jačanje kulture sigurnog i odgovornog ponašanja djece na internetu.

Ciljevi projekta usmjereni su na informiranje šire javnosti o rizicima kojima su djeca izložena u digitalnim okruženju te razvoj sigurnih, odgovornih i primjerenih digitalnih navika, posebno među djecom i mladima.

Kroz projekt će se provoditi edukacije učenika trećih i četvrtih razreda osnovnih škola te će ih poticati na izradu plakata/likovnih radova o pravilima primjerenog ponašanja i uljudne komunikacije na internetu, izradu filmova i kratkih video klipova s porukama o pravilima ponašanja i uljudne komunikacije, a  provesti će se i edukacije roditelja školske djece, edukacije stručnih službi škola, nastavničkog osoblja te kroz predavanja u sportskim klubovima diljem Istre“, dodala je i pozvala sve da posjete platformu HELP4U.

Radi se o Europol-ovoj platformi putem koji mladi i njihovi roditelji mogu dobiti niz korisnih informacija namijenjene žrtvama nasilja, te kroz kratak upitnik izraditi personalizirani letak namijenjen upravo njihovoj situaciji, a neprihvatljiva ponašanja na internetu mogu prijaviti u aplikaciji Red Button.

Prisutne su za kraj dale savjet djeci koja su žrtve nasilja da ne trpe nasilje, da se maknu što prije od napadača, da ne daju da ih se nagovori da sudjeluju u nasilju te da se povjere odrasloj osobi u koju imaju povjerenja i naglasile ono najvažnije - da nikad na nasilje ne uzvraćaju nasiljem.