Mislite da znate prepoznati pravi med? Tonči Ferenčić otkriva kako možete biti sigurni što kupujete

Dok se u javnosti sve češće govori o klimatskim promjenama, pesticidima i nestanku pčela, situacija na području Istre zasad je znatno stabilnija nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

Potvrđuje to i predsjednik Udruge pčelara „Lipa“ Pazin Tonči Ferenčić, ističući kako lokalni uvjeti uvelike smanjuju rizike koji drugdje predstavljaju ozbiljan problem.

''Ako se usmjerimo na Istru, možemo reći da takvih problema u velikoj mjeri nemamo. Na ovom području ima vrlo malo intenzivne poljoprivrede, osobito one koja se temelji na velikim površinama pod monokulturama.

Upravo su monokulture jedan od glavnih problema jer se na velikim zasijanim ili zasađenim površinama provodi zaprašivanje i tretiranje, često i iz zraka, što može uzrokovati stradavanje pčela. To je, primjerice, izraženije u dijelovima Međimurja i istočne Slavonije'', rekao je Ferenčić.

Dodaje kako se u Istri tretiranja provode znatno rjeđe i na manjim površinama, pa pčele imaju mogućnost prilagodbe.

''U Istri, ako se negdje i provodi tretiranje, pčele jednostavno ne odlaze na takva područja, već nekoliko dana pronalaze ispašu na drugim lokacijama. Problem nastaje osobito kada se koriste nedozvoljena sredstva koja ilegalno dolaze preko granice.

Zbog toga možemo reći da je situacija u Istri, barem u tom pogledu, relativno dobra i nema razloga za veću zabrinutost'', istaknuo je.

Sezona za pčelare zapravo počinje kad za druge završava

Govoreći o mednoj sezoni, Ferenčić pojašnjava kako je ritam pčelarstva drukčiji od onoga kako ga doživljava većina građana.

''Prema biologiji pčela, sezona praktično završava u kolovozu. Nakon toga pčelinja zajednica radi isključivo na pripremi za zimu.

Međutim, suvremene pčelarske tehnologije donekle mijenjaju taj prirodni ritam jer pčelari moraju reagirati zbog pojave jednog nametnika koji se posljednjih godina javlja u rujnu i listopadu, pa je nužno dodatno intervenirati kako bi se zajednice zaštitile i spremno ušle u zimu'', rekao je.

Drugim riječima, upravo razdoblje nakon glavne paše za pčelare je ključno za očuvanje zajednica i uspješnu sljedeću godinu.

Foto: IstraIN

Kako prepoznati pravi med? Ne postoje čudesni trikovi

Jedno od najčešćih pitanja potrošača jest kako razlikovati pravi domaći med od patvorine. Ferenčić upozorava da jednostavni testovi koji kruže internetom – nisu pouzdani.

''Od ove godine na tržištu je i med s oznakom zaštićenog podrijetla, odnosno istarski med. Riječ je o najvišoj razini zaštite na razini Europske unije, koja predstavlja dodatnu garanciju da je proizvod doista iz Istre i proizveden prema propisanim standardima'', naglašava.

No, dodaje kako ne postoje kućne metode koje mogu sa sigurnošću potvrditi autentičnost.

''Potrošači moraju znati da ne postoje jednostavni ‘kućni trikovi’ kojima se može sa sigurnošću utvrditi je li med pravi. Razni savjeti koji se povremeno pojavljuju u medijima uglavnom su zablude.

Primjerice, med zagrijan na oko 60 stupnjeva postaje vrlo tekuć, čak i rjeđi od vode, pa razni testovi poput kapanja kroz salvetu ili sličnih metoda nisu pouzdani. S druge strane, na nižim temperaturama med se prirodno zgušnjava i kristalizira, što je njegovo normalno svojstvo'', pojasnio je.

Kristalizacija se nekada smatrala sigurnim znakom prirodnosti, no ni to više nije apsolutna potvrda.

''Nekada se smatralo da je kristalizacija siguran znak da je med prirodan, no i to su krivotvoritelji naučili oponašati, pa danas i patvorine mogu kristalizirati. Zato nema jednostavne formule za prepoznavanje pravog meda.

Najsigurniji način jest razviti vlastiti okus i kupovati med od provjerenih pčelara kojima vjerujete'', zaključio je Ferenčić.

U vremenu kada se sve više govori o sigurnosti hrane i porijeklu proizvoda, poruka istarskih pčelara ostaje jasna – povjerenje u lokalnog proizvođača i izravna kupnja i dalje su najsigurniji put do kvalitetnog, autentičnog meda.