Branje proljetnica nije bezazleno! Za neke biljke prijete kazne i do 4000 eura

S dolaskom proljeća priroda se puni prvim cvjetovima, a mnogi građani tada odlaze u šetnje i nerijetko beru proljetnice poput visibaba, ljubica ili šafrana. Ipak, iz Državnog inspektorata upozoravaju kako branje takvog cvijeća nije bez pravila te da građani moraju poštivati propise o zaštiti prirode.

Naime, u Hrvatskoj je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene biljne vrste. Među njima se nalazi i velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.), a ukupno je u Hrvatskoj čak 983 biljnih vrsta koje imaju status strogo zaštićenih. Njihovo branje i prodaja predstavljaju kršenje zakona i mogu rezultirati visokim novčanim kaznama.

Kada je riječ o nekim proljetnicama koje se često mogu vidjeti u prirodi, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubica (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.), za njihovo sakupljanje potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Na popisu zavičajnih vrsta za koje je potrebno zatražiti dopuštenje Ministarstva nalaze se i mnoge druge biljke, među kojima su bijeli stolisnik, bijeli sljez, šumarice, obična žutika, poljski neven, vrijes, kim, đurđica, šafrani, ciklama, smilje, kukurijek, gospina trava, lovor, matičnjak, planinski jaglac, blijedožuti jaglac, proljetni jaglac, ruža, majčina dušica, divlji tulipan, borovnica i brusnica.

Pexsels

Propisi ipak dopuštaju simbolično sakupljanje manjih količina za osobne potrebe, ali i to uz jasno određena ograničenja.

Tako je dnevno dopušteno sakupiti najviše pet pojedinačnih podzemnih dijelova biljaka poput lukovica, gomolja, korijena ili rizoma, do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka stabljika s listovima ili cvjetovima, jedan kilogram listova, jedan kilogram cvjetova, pola kilograma sjemena, do deset kilograma plodova, pola kilograma pupova te jedan busen mahovine dnevno.

Takva ograničenja uvedena su kako bi se omogućilo simbolično branje bez značajnijeg utjecaja na populacije biljaka i prirodni okoliš.

Unatoč tome, stručnjaci sve češće pozivaju građane da prirodu promatraju i fotografiraju umjesto da biljke beru, osobito kada je riječ o rijetkim i osjetljivim vrstama.

Pexsels

Za one koji se odluče ignorirati pravila, kazne mogu biti vrlo visoke. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje bez dopuštenja Ministarstva, kao i za branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta, propisana je novčana kazna od 3.300 do čak 26.500 eura za pravne osobe.

Fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama mogu biti kažnjene iznosom od 930 do 3.980 eura, dok fizičke osobe obrtnici mogu dobiti kaznu od 1.330 do 5.310 eura.

Iz Državnog inspektorata poručuju kako građani svako nelegalno branje ili prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode putem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29 u Zagrebu ili telefonom na broj 01/2375-100.