Spaljivanje biljnog otpada čest uzrok požara: ove godine već 701 intervencija vatrogasaca

S dolaskom toplijih i stabilnijih proljetnih dana mnogi građani započinju radove u vrtovima, maslinicima i na poljoprivrednim površinama. Uz čišćenje parcela često dolazi i do spaljivanja biljnog otpada, no vatrogasci upozoravaju kako upravo ta praksa može vrlo brzo dovesti do požara otvorenog prostora i ozbiljne opasnosti za ljude, imovinu i okoliš.

Vjetar, nedovoljna priprema prostora za kontrolirano spaljivanje ili ostavljanje vatre bez nadzora samo su neki od razloga zbog kojih se plamen može nekontrolirano proširiti. Upravo zbog takvih situacija vatrogasci svake godine bilježe velik broj intervencija povezanih sa spaljivanjem biljnog otpada tijekom poljoprivrednih radova.

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. godine zabilježena je 701 intervencija na požarima otvorenog prostora, što je 161 intervencija više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada ih je bilo 540. To predstavlja povećanje od gotovo 30 posto.

Ipak, podaci pokazuju i jednu pozitivnu tendenciju. Ukupna izgorjela površina u 2026. godini iznosi 1189 hektara, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 1403 hektara, što je 214 hektara manje, odnosno oko 15 posto manje opožarene površine.

Analiza pokazuje kako je broj intervencija veći, ali su požari u prosjeku manjih razmjera. To može upućivati na brže otkrivanje požara, pravovremenu reakciju vatrogasaca te učinkovitije gašenje u početnoj fazi.

Vatrogasci stoga građanima preporučuju da biljni otpad ne spaljuju, već da ga kompostiraju ili zbrinu na drugi ekološki prihvatljiv način. Ako se građani ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odlukama svoje općine, grada ili županije, koje jasno propisuju rokove i uvjete pod kojima je takva aktivnost dopuštena.

Kazne  do 19.900 eura!

Stručnjaci upozoravaju kako je spaljivanje biljnog otpada zastarjela i potencijalno vrlo opasna praksa. Plamen se lako može proširiti na okolno raslinje, šumske površine ili čak stambene objekte, čime su ugroženi ljudski životi i imovina.

Dodatni problem nastaje ako se spaljivanje odvija uz prometnice, gdje dim može značajno smanjiti vidljivost i ugroziti sigurnost prometa. Osim toga, dim i pepeo negativno utječu na kvalitetu zraka, tla i vode te štete biljnom i životinjskom svijetu.

Kao održivija rješenja vatrogasci ističu kompostiranje biljnog otpada, koje se može koristiti kao prirodni prihranjivač za vrtove i poljoprivredne površine. Biljni otpad moguće je odložiti i u reciklažnim dvorištima, čime se pridonosi odgovornom gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša.

Za osobe koje izazovu požar predviđene su i stroge kazne. Ako požar uzrokuje materijalnu štetu ili ugrozi ljudske živote, odgovorne osobe mogu snositi i prekršajnu i kaznenu odgovornost. Kazne se kreću od 1.990 do 19.900 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana.

U slučaju nehaja kazne iznose od 260 do 1.990 eura, dok Kazneni zakon za dovođenje života i imovine u opasnost predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.

Novi projekt za bolju zaštitu od požara na ugroženim područjima

Kako bi se dodatno unaprijedila prevencija požara, Hrvatska vatrogasna zajednica provodi i EU projekt „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima“.

''Nekontrolirano spaljivanje korova čest je uzrok šumskih požara. Projektom želimo unaprijediti otpornost tih područja, nabaviti dodatna vozila i opremu te educirati građane o prevenciji'', istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, dodavši kako projekt traje do 2027. godine i obuhvatit će vatrogasne postrojbe na najugroženijim područjima.

Vatrogasci na kraju apeliraju na građane da se ponašaju odgovorno i pridržavaju zakonskih propisa. U slučaju da primijete požar, građani trebaju odmah nazvati vatrogasce na broj 193 ili Centar 112, kako bi se požar što prije stavio pod kontrolu i spriječila veća šteta.