Predstavljen novi pravilnik koji širi mogućnosti darivanja organa u Hrvatskoj
Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da se novim pravilnikom stvaraju preduvjeti za povećanje broja darivatelja, veću dostupnost organa te smanjenje smrtnosti pacijenata koji čekaju transplantaciju.
Uskoro će se proširiti mogućnosti za transplantaciju organa u Hrvatskoj jer će se, uz dosadašnje utvrđivanje moždane smrti donora, omogućiti i darivanje organa nakon cirkulacijske smrti, istaknuto je u Ministarstvu zdravstva na predstavljanju novog pravilnika.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da se novim pravilnikom stvaraju preduvjeti za povećanje broja darivatelja, veću dostupnost organa te smanjenje smrtnosti pacijenata koji čekaju transplantaciju.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako se Hrvatska nalazi pri samom vrhu eurozone po broju darivatelja organa te naglasila važnost solidarnosti i humanosti koje stoje iza transplantacijskog sustava.
Hrstić je naglasila da je za vrijeme ove Vlade, od 2016. do danas, u infrastrukturu i kadrove u zdravstvenom sustavu uloženo više od 2,6 milijardi eura.
07:14Prije 281 d09.11.2025
Riječ je o izmjenama pravilnika o medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja. Pravilnik je prošao javno savjetovanje i spreman je za objavu u Narodnim novinama, a njegov je cilj usklađivanje s europskim standardima i povećanje broja dostupnih organa za transplantaciju.
To je važan iskorak za daljnji razvoj transplantacijskog programa u Hrvatskoj, poručila je ministrica, dodavši da je taj program već među najuspješnijima u Europi, no da broj dostupnih organa i dalje ne prati potrebe pacijenata na listama čekanja.
“Pristupili smo izmjenama jer su brojne europske zemlje već prilagodile protokole utvrđivanja smrti kako bi povećale broj donora. Hrvatska ovim pravilnikom slijedi taj smjer”, rekla je ministrica.
Ključna novost odnosi se na proširenje kriterija utvrđivanja smrti. Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, odnosno kod pacijenata s teškim oštećenjima mozga.
Novim pravilnikom omogućuje se i darivanje organa nakon utvrđene cirkulacijske smrti, odnosno kada prestane rad srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i funkcija mozga.
Time se značajno proširuje skup potencijalnih darivatelja, jer uključuje i pacijente kod kojih je primarni uzrok smrti zastoj srca, a ne ozljeda mozga.
Stručnjaci ističu da je riječ o složenijem postupku koji zahtijeva dodatne protokole i organizaciju, zbog čega će se u početku provoditi u ograničenom broju bolnica.
''Izmjenama Pravilnika o medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja stvaraju se preduvjeti za povećanje broja darivatelja, veću dostupnost organa te smanjenje smrtnosti pacijenata koji čekaju transplantaciju'', rekla je Hrstić.
Hrvatska među vodećim zemljama po broju donora na milijun stanovnika
Procjene su da bi se na godišnjoj razini moglo osigurati desetak dodatnih organa, uz mogućnost rasta u budućnosti.
Hrvatska je, uz Španjolsku, godinama bila među vodećim zemljama po broju donora na milijun stanovnika, no uvođenjem darivanja nakon cirkulacijske smrti očekuje se dodatno jačanje sustava. Španjolska, koja je taj model uvela ranije, danas bilježi više od 50 donora na milijun stanovnika, dok ih Hrvatska ima oko 30.
Ministrica je zahvalila obiteljima koje pristaju na darivanje organa, istaknuvši da bez njihove suglasnosti transplantacijski program ne bi bio moguć.
U Hrvatskoj je na snazi sustav pretpostavljenog pristanka, no u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, a odbijanja su relativno rijetka i kreću se između 15 i 20 posto.
Novi pravilnik stupit će na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, nakon čega slijedi izrada detaljnih protokola postupanja za sve zdravstvene ustanove uključene u transplantacijski sustav.
Iza istarske policije još je jedan intenzivan vikend na cestama. U 22 prometne nesreće ozlijeđeno je 14 osoba, a tijekom nadzora 622 vozila i vozača policija je evidentirala čak 353 prometna prekršaja. Najviše ih se odnosilo na brzinu.
Rovinj će u utorak, 18. kolovoza, obilježiti 100 godina rođenja Bruna Mascarellija. Grisia te umjetnikova kuća, dvorište i atelje postat će pozornica posebnog multimedijalnog događaja „D/Oživljena slika – Bruno 100“, uz gosta večeri Tonija Cetinskog.
Slovački državljani osumnjičeni su za krađu električnog bicikla u Novigradu. Policija ih je četiri dana kasnije zaustavila na starom graničnom prijelazu Kaštel dok su izlazili iz Hrvatske.
Mladi sportaši iz Pule predstavljat će Hrvatsku na Međunarodnoj završnici 30. Sportskih igara mladih u Splitu. Među 1.224 sudionika iz šest zemalja nastupit će MNK Futsal Pula, Arena Pula i ekipa Mile, a završnicu će obilježiti i dolazak brojnih svjetskih sportskih zvijezda.
Barbanska tradicija očito ima svoje nasljednike. Na 2. Dječjoj Trci na prstenac sudjelovalo je 25 mladih natjecatelja u dvije dobne kategorije, a pobjede su odnijeli Ani Uravić i Leo Bužleta.
Umag nastavlja ulaganja u uređenje javnih prostora, od gradske rive i Parka Humagum do novih šetnica prema naseljima. Umaška promenada trebala bi povezati prostor od Parka Umaga sve do Savudrije, dok je početkom godine morskom šetnicom povezana Moela sa starogradskom jezgrom.
Nakon velikih požara koji su ponovno pokazali koliko se vatra brzo može približiti kućama, Dino Kozlevac upozorio je da je uz snažno vatrogastvo ključna prevencija – od protupožarnih pojaseva do čišćenja zapuštenih parcela.
Ovogodišnja Dječja gradska kolonija u Rovinju privedena je kraju nakon dva mjeseca aktivnosti tijekom kojih je, kroz četiri turnusa, sudjelovalo više od 175 djece. U program su bila uključena i djeca s posebnim potrebama.
Labin danas slavi svoj dan, u znak sjećanja na 17. kolovoza 1341. godine, kada je donesen prvi poznati Gradski statut. Dokument star 685 godina svjedoči o dugoj tradiciji gradske samouprave i bogatoj povijesti Labina.
Nakon dugotrajnog toplinskog vala i suše stiže promjena vremena. Već danas očekuju se grmljavinski pljuskovi, a navečer prolazak hladne fronte. Za riječku regiju izdano je narančasto upozorenje.
Prikupljeni odgovori poslužit će za stvaranje baze podataka koja bi trebala pružiti bolji uvid u navike i želje korisnika Šijanske šume. Dobiveni podaci potom će poslužiti kao jedna od smjernica za buduće ciljano upravljanje ovim prostorom.
Dok kupači na površini možda ne primjećuju veliku razliku, podmorje Mediterana prolazi kroz ubrzanu transformaciju. Zagrijavanje mora pogoduje širenju tropskih vrsta, a neke od njih već su pronašle novi dom i u Jadranu.