Država pooštrava borbu protiv rada na crno! Ružić: 'Cilj su zaštita radnika i sprječavanje nelojalne konkurencije'

Veće kazne, oštrije sankcije za poslodavce na “crnoj listi” te ukidanje “bijele liste” ključne su novosti koje donose izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Cilj je, poručuju iz resornog ministarstva, jača zaštita radnika i uvođenje reda na tržištu rada uoči vrhunca turističke sezone.

S dolaskom toplijih dana i početkom sezone, na Jadran, ali i u druge dijelove Hrvatske, dolazi povećan broj radnika – domaćih i stranih – u potrazi za bržom i većom zaradom. Upravo u tom razdoblju dio poslodavaca pokušava zaobići propise, što država nastoji suzbiti novim zakonskim rješenjima.

Ključna promjena odnosi se na strože kazne za ponovljene prekršaje. Kako je istaknula v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum, uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura, uvodi se i nova kazna za treći prekršaj.

„Svakako želimo strože kažnjavati poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Imate poslodavaca kojima se to dogodi jednom, no ima i onih koji smatraju da su izuzeti od Zakona. Upravo njih želimo dodatno sankcionirati, i to kaznom od 8.000 eura po neprijavljenom radniku“, poručila je Zirdum.

Novim izmjenama propisuje se i obveza za poslodavce da radnika koji već radi kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme prijave na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena.

Ukida se i tzv. “bijela lista”, uz obrazloženje da neprijavljeni rad nije jedina teška povreda radnog odnosa. S druge strane, kod “crne liste” skraćuje se razdoblje javne objave s dosadašnjih šest na jednu godinu, ali uz strože posljedice za poslodavce koji se na njoj nađu.

„Kroz izmjene Zakona o strancima, ta lista povezana je s mogućnošću dobivanja dozvola za boravak i rad. Poslodavci koji ne prijavljuju radnike neće moći dobiti strane radnike. U budućnosti postoji mogućnost povezivanja i s drugim poticajima države“, pojasnila je Zirdum.

Dodatno, poslodavac koji ne plati izrečenu kaznu automatski se upisuje na “crnu listu”. Unaprjeđuje se i sustav JEER, koji će omogućiti detaljnije praćenje poslovanja agregatora te učinkovitije usmjeravanje inspekcijskih nadzora.

Državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je kako digitalizacija značajno povećava učinkovitost kontrola.

„Neprijavljeni rad nije sitna pogreška. Radna dozvola podrazumijeva sigurnosne provjere i provjeru kompetencija. Takav rad šteti tržištu i poslodavcima koji posluju zakonito“, istaknuo je Vidiš.

Resorni ministar Alen Ružić podsjetio je da je prema važećem Zakonu iz 2023. godine sankcionirano više od 670 poslodavaca, uz ukupne kazne veće od pet milijuna eura.

„Cilj nam je zaštititi radnike i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju. Ovim izmjenama želimo dodatno urediti tržište rada“, poručio je ministar.

Zakon je od utorka u javnom savjetovanju, a njegovo stupanje na snagu očekuje se sredinom lipnja.