HZZO otkrio alarmantne brojke: Svako treće kontrolirano bolovanje bilo neopravdano?

Sve više Hrvata završava na dugotrajnim bolovanjima, a podaci HZZO-a otkrivaju kako radno aktivno stanovništvo sve teže nosi teret stresa, kroničnih bolesti i sve zahtjevnijeg načina života.

Najčešći razlozi izostanaka s posla danas više nisu samo fizičke ozljede ili trudnoća, već i poremećaji mentalnog zdravlja, burnout i bolesti mišićno-koštanog sustava koje pogađaju tisuće radnika.

Posebno zabrinjava podatak da je broj bolovanja duljih od 42 dana porastao za više od deset posto u odnosu na prošlu godinu, a gotovo 40 tisuća ljudi dnevno nalazi se na teret HZZO-a. Trošak takvih bolovanja za državu doseže čak 20 milijuna eura mjesečno, što dovoljno govori koliko problem postaje ozbiljan.

Istovremeno, sustav i dalje opterećuju zlouporabe. Kontrole HZZO-a pokazale su da gotovo svako treće provjereno bolovanje nije imalo medicinsko opravdanje. Bilo je svega – od “bolesnih” radnika koji putuju Europom do onih koji bolovanje koriste kao zamjenu za neodobren godišnji odmor.

Zanimljivo je i da su najmanje neopravdanih bolovanja otkrile kontrole na području Regionalnog ureda HZZO-a Rijeka, koji obuhvaća i Istru te ispostavu u Pazinu. Na tom području zatvoreno je 276 neopravdanih bolovanja, znatno manje nego u Zagrebu, Splitu ili Osijeku.

No, unatoč dojmu koji se često stvara u javnosti, statistika pokazuje zanimljiv paradoks – hrvatski radnici i dalje koriste manje bolovanja od europskog prosjeka. Dok su Hrvati prosječno na bolovanju 2,4 tjedna godišnje, u Norveškoj radnici izostaju gotovo šest tjedana, a u Sloveniji gotovo pet.

To pokazuje da problem nije samo u zlouporabama, nego i u sve lošijem zdravstvenom stanju radno aktivnog stanovništva. Poslodavci upozoravaju na visoke troškove i traže reformu sustava, dok liječnici i sindikati upozoravaju da se iza brojki kriju ljudi koji zaista više ne mogu izdržati tempo rada.

Hrvatska se tako nalazi između dvije krajnosti – potrebe da zaštiti radnike kojima je bolovanje zaista nužno i potrebe da zaustavi one koji sustav koriste kao besplatan godišnji odmor. A podaci HZZO-a jasno pokazuju da će bez ozbiljnih promjena pritisak na zdravstveni i gospodarski sustav iz godine u godinu samo rasti.