MOŽE LI TURIZAM SPASITI AUTOHTONE PASMINE ISTRE? Andrej Kapeloto osmislio inicijativu koja bi mogla učiniti razliku!

Andrej Kapeloto, iz Općine Karojba, pokrenuo je inicijativu kojom predlaže uvođenje posebnog doprinosa od jednog eura po turističkom noćenju.

Prema njegovu prijedlogu, prikupljena sredstva bila bi namijenjena isključivo očuvanju autohtonih istarskih pasmina, koje smatra jednim od temelja identiteta Istre.

Iako se Istra posljednjih godina ponosi rekordnim turističkim rezultatima, Kapeloto upozorava da se iza tih brojki krije sasvim druga stvarnost.

''Običan stanovnik Istre od tog silnog turizma nema gotovo ništa osim prometnih gužvi, rasta cijena i sve većeg pritiska na kvalitetu života. Dok se broje rekordna noćenja, naše selo i autohtone pasmine ostavljeni su na entuzijazmu malog broja uzgajivača'', poručuje.

Ističe kako su autohtone pasmine poput istarskog goveda, istarske ovce, istarske koze i istarskog magarca važan dio identiteta poluotoka, no njihov je opstanak sve neizvjesniji.

Podsjeća i kako je ove godine predstavljen projekt „Cesta autohtonih pasmina Istre“, kojim se kroz povezivanje stočarstva, lokalne proizvodnje, gastronomije i turizma dodatno promoviraju boškarin, istarska ovca, istarska koza i istarski magarac. Smatra da je takva promocija dobrodošla, ali upozorava da bez snažnije financijske potpore uzgajivačima neće biti dovoljna.

''Uz današnje cijene stočne hrane, goriva, mehanizacije i rada, uzgoj autohtonih pasmina ekonomski je gotovo neodrživ. Ako nestanu boškarin, istarska ovca i istarska koza, nestat će i dio identiteta Istre. Turisti neće dolaziti u autentičnu regiju, nego u kulisu bez sadržaja'', ističe.

Euro koji bi mogao promijeniti budućnost istarskog sela

Središnji dio njegove inicijative odnosi se na uvođenje posebnog doprinosa od jednog eura po turističkom noćenju koji bi se slijevao u namjenski fond za očuvanje autohtonih istarskih pasmina.

Kapeloto naglašava kako ne predlaže model bez presedana. Kao primjer navodi Balearske otoke, gdje se već godinama naplaćuje porez na održivi turizam kojim se financiraju zaštita okoliša, kulturna baština i lokalna poljoprivreda.

Sličan model postoji i na Novom Zelandu, gdje posebna pristojba za strane posjetitelje služi očuvanju prirode i autohtonih vrsta, dok brojni europski gradovi dio turističkih prihoda vraćaju lokalnoj zajednici.

Foto: Privatna arhiva, Andrej Kapeloto

''Dakle, sustav postoji i pravno je izvediv. Za njegovo uvođenje u Istri potrebna je prije svega politička volja.

Ako postoje zakonske prepreke, Istarska županija trebala bi prema Vladi Republike Hrvatske pokrenuti inicijativu za odgovarajuće zakonske izmjene ili pilot-projekt'', smatra.

Fond vrijedan više od 20 milijuna eura

Kapeloto procjenjuje da bi, uz više od 25 milijuna turističkih noćenja godišnje, simboličan doprinos od jednog eura mogao stvoriti fond vrijedan više od 20 milijuna eura.

Prema njegovu prijedlogu, sredstva bi se transparentno usmjeravala uzgajivačima za nabavu stočne hrane, mehanizacije, proširenje stada, očuvanje genetskog fonda te poticanje novih gospodarstava koja bi se odlučila baviti uzgojem autohtonih pasmina.

Smatra kako bi takav fond prvi put omogućio dugoročnu sigurnost uzgajivačima koji danas uglavnom ovise o vlastitom entuzijazmu i postojećim potporama.

Kapeloto ističe kako bi dio sredstava trebalo usmjeriti i na vraćanje zapuštenih i obraslih poljoprivrednih površina u funkciju. Time bi se povećala domaća proizvodnja hrane, ali i smanjile površine obrasle nekontroliranom vegetacijom, koje pogoduju širenju populacije divljih životinja.

Upozorava kako se posljednjih godina sve više govori o rastu brojnosti čagljeva, vukova i drugih divljih životinja, na što je već u više navrata upozoravano, zbog čega smatra da bi aktivnije gospodarenje poljoprivrednim zemljištem donijelo višestruku korist.

Smatra kako bi takav fond prvi put omogućio dugoročnu sigurnost uzgajivačima koji danas uglavnom ovise o vlastitom entuzijazmu i postojećim potporama.

Turist kao saveznik očuvanja Istre

Kapeloto vjeruje da njegov prijedlog nije važan samo zbog financijske pomoći.

Ističe kako bi gost koji na računu vidi stavku „Taksa za očuvanje istarskih autohtonih životinja“ odmah postao svjestan da sudjeluje u očuvanju nečega jedinstvenog.

''Strani gost koji zna da je svojim doprinosom pomogao očuvanju boškarina ili istarske ovce poželjet će kušati upravo te proizvode. Time se zatvara cijeli krug – od pašnjaka do tanjura'', kaže.

Foto: Privatna arhiva, Andrej Kapeloto

Prema njegovu mišljenju, upravo bi veća svijest turista povećala potražnju za certificiranim mesom boškarina, ovčjim i kozjim sirevima te drugim proizvodima lokalnih OPG-ova, čime bi uzgajivači dobili stabilnije tržište.

"Vrijeme je da turizam vrati dio onoga što uzima"

Kapeloto smatra da gostu koji za odmor plaća stotine eura dnevno simboličan doprinos od jednog eura ne predstavlja gotovo nikakav trošak, dok bi za uzgajivače mogao značiti razliku između opstanka i gašenja gospodarstva.

''Vrijeme je da turizam počne vraćati dio onoga što uzima od prostora, prirode i ljudi. Autohtone pasmine nisu samo životinje – one su dio identiteta Istre. Ako ih izgubimo, izgubit ćemo dio sebe'', poručuje.

Svojom inicijativom pozvao je Istarsku županiju da razmotri mogućnost pokretanja takvog modela ili da prema Vladi Republike Hrvatske inicira zakonske izmjene koje bi omogućile uvođenje regionalnog doprinosa namijenjenog isključivo očuvanju autohtonih pasmina i istarskog sela.

Vjeruje da bi upravo simboličan doprinos od jednog eura po turističkom noćenju mogao postati jedan od najvažnijih koraka u dugoročnom očuvanju boškarina, istarske ovce, istarske koze i istarskog magarca – životinja koje desetljećima predstavljaju simbol Istre, ali čiji opstanak danas, upozorava, više nije zajamčen.

Upit za očitovanje o ovoj inicijativi uputili smo i Istarskoj županiji. Po zaprimanju odgovora objavit ćemo i njihovo stajalište o prijedlogu uvođenja posebnog doprinosa za očuvanje autohtonih istarskih pasmina.