Dok se Hrvatska suočava s jednim od najdugotrajnijih toplinskih valova posljednjih godina, sve su glasnija upozorenja da bi posljedice mogle osjetiti i građani – na policama trgovina.
Visoke temperature i dugotrajni izostanak oborina već sada stvaraju probleme poljoprivrednicima, a stručnjaci upozoravaju kako bi nastavak takvih vremenskih prilika mogao rezultirati manjim prinosima i rastom cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.
Gostujući u RTL Direktu, profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivo Grgić upozorio je kako bi, nastavi li se ovakvo vrijeme, cijene nekih poljoprivrednih proizvoda mogle porasti i do 20 posto. Naglasio je pritom da se ne radi o svim namirnicama, već o kulturama koje su najviše izložene posljedicama suše i ekstremnih temperatura.
"Ako se ovakvo vrijeme nastavi, cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda mogu porasti i do 20 posto", upozorio je Grgić.
Suša smanjuje prinose, a tržište reagira
Stručnjaci već godinama upozoravaju da klimatske promjene poljoprivredu čine sve neizvjesnijom. Dugotrajna suša, visoke temperature i sve češći vremenski ekstremi utječu na prinose brojnih kultura, a manja proizvodnja često znači i više cijene.
Na rast cijena, međutim, ne utječe samo domaći urod. Hrvatska značajan dio hrane uvozi pa na konačne cijene utječu i stanje na europskom tržištu, troškovi energije, goriva, prijevoza i rada.
Zbog toga posljedice loše poljoprivredne sezone ne osjećaju samo proizvođači nego i potrošači.
Koje bi namirnice prve mogle poskupjeti?
Iako je još prerano govoriti o konkretnim proizvodima i konačnim cijenama, stručnjaci upozoravaju da su tijekom sušnih godina najosjetljivije voće, povrće i pojedine ratarske kulture čiji prinos izravno ovisi o količini oborina i mogućnosti navodnjavanja.
Ako se nepovoljne vremenske prilike nastave tijekom kolovoza, posljedice bi se mogle osjetiti već tijekom jeseni, kada na tržište stiže veći dio domaće proizvodnje.
Potrebna ulaganja u navodnjavanje
Grgić smatra kako će se hrvatska poljoprivreda morati sve više prilagođavati klimatskim promjenama.
To podrazumijeva veća ulaganja u sustave navodnjavanja, moderniju proizvodnju i otpornije sorte koje mogu podnijeti sve češće toplinske valove i dulja sušna razdoblja.
Bez takvih ulaganja, upozorava, ovakve bi situacije mogle postati pravilo, a ne iznimka.
Iako je teško procijeniti koliki će biti konačni učinak ovogodišnje suše, stručnjaci poručuju da će razvoj vremenskih prilika tijekom idućih tjedana imati ključnu ulogu u tome hoće li građani na jesen osjetiti novi val poskupljenja hrane.
Izvor: RTL Direkt / Net.hr; DHMZ; Ministarstvo poljoprivrede.