Koliko Europljana ulaže u toplinsku izolaciju, nove prozore i solarne panele?

Energetska obnova domova posljednjih je godina postala jedna od ključnih tema u Europskoj uniji, ponajprije zbog visokih cijena energije, ali i nastojanja da se smanji potrošnja i emisija stakleničkih plinova.

Prema najnovijim podacima Eurostata, 23,9 posto stanovnika Europske unije u 2025. godini živjelo je u domu u kojem su tijekom posljednjih pet godina provedena poboljšanja energetske učinkovitosti.

To uključuje radove poput ugradnje kvalitetnije toplinske izolacije, zamjene stolarije, obnove krova, ugradnje toplinskih pumpi ili solarnih panela te drugih zahvata kojima se smanjuje potrošnja energije.

Najveći udio energetski obnovljenih domova zabilježen je u Nizozemskoj, gdje u takvim kućanstvima živi 60,5 posto stanovništva. Slijede Danska s 51,4 posto i Francuska s 38,5 posto. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Italija (8 posto), Malta (10,7 posto) i Grčka (11,1 posto).

Podaci pokazuju i da energetska obnova nije jednako dostupna svima. Osobe koje su izložene riziku od siromaštva znatno rjeđe žive u energetski obnovljenim domovima nego građani koji nisu u takvom riziku. Time se dodatno produbljuju razlike u kvaliteti stanovanja i troškovima energije među kućanstvima.

Eurostat ističe i kako su energetska poboljšanja češća među vlasnicima nekretnina nego među podstanarima. Također, češće ih provode stanovnici obiteljskih kuća nego oni koji žive u stanovima.

Energetska obnova zgrada jedan je od važnih ciljeva Europske unije u smanjenju potrošnje energije i povećanju energetske učinkovitosti. Osim nižih računa za grijanje i hlađenje, ovakvi zahvati doprinose većoj udobnosti stanovanja te smanjenju emisija štetnih plinova.