Obnovljena Aleja glagoljaša: 11 spomenika hrvatske pismenosti sačuvano za buduće generacije

Sunce, kiša, vjetar i prolazak vremena ostavili su trag na kamenim spomenicima koji već desetljećima pričaju priču o glagoljici, hrvatskoj pismenosti i identitetu Istre, piše HRT.

Nakon godinu dana radova završena je obnova Aleje glagoljaša, a svih 11 spomenika ponovno je uređeno i zaštićeno za buduće generacije.

Aleja glagoljaša, jedinstveni spomenički kompleks koji se na sedam kilometara proteže između Roča i Huma, nastajala je od 1977. do 1985. godine. Više desetljeća izloženosti vremenskim prilikama i prirodnim procesima ostavilo je vidljive posljedice na kamenim spomenicima pa je temeljita obnova postala nužna.

Pukotine, erozija, dotrajali natpisi, ali i raslinje koje je prodiralo u neposrednu blizinu spomenika bili su samo dio problema koje je trebalo riješiti.

Projektant obnove Aleje glagoljaša Branko Orbanić pojasnio je kako je jedan od glavnih zadataka bio sanirati statičke nestabilnosti i posljedice erozije.

''Trebalo je sanirati statičke nestabilnosti, eroziju, popraviti slova i učiniti ih čitljivijima te prostore oko spomenika pokrpati zemljom, odnosno kontrolirati raslinje jer su žile već ušle oko spomenika i počele djelovati'', kazao je Orbanić.

Posljednji spomenik u Aleji postavljen je prije više od četiri desetljeća, dok je od početka cijelog projekta prošlo gotovo pola stoljeća. Predsjednik Čakavskog sabora Žminj, akademik Robert Matijašić, istaknuo je kako je upravo protok vremena učinio svoje.

''Prošlo je 40 godina od postavljanja posljednjega spomenika, a više od 50 godina od početka te akcije i oni su bili malo zapušteni. Naravno, to je istarski kamen koji s vremenom potamni. Očistili smo ga, ponovno uredili okoliš i to je sada opet za nekoliko desetljeća uređeno'', rekao je Matijašić za HRT.

Sedam kilometara priče o glagoljici i Istri

Aleja glagoljaša nije tek niz kamenih spomenika. Svaki od njih predstavlja dio priče o razvoju glagoljice, hrvatske pismenosti, književnosti i kulture te o povijesnom identitetu Istre.

Predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, dr. sc. Boris Domagoj Biletić, Aleju je usporedio s knjigom uklesanom u kamen.

''Možemo slikovito reći da već pola stoljeća čitamo i gledamo jednu knjigu, zbirku uklesanu u kamenu. Pitanje je identiteta, samosvojnosti, tradicije, otvorenosti... Jedna sjajna ideja u trokutu – Črnja koji je to pokrenuo, Bratulić, naš profesor i prijatelj, i Janeš. Znak riječju, povijest, a nadam se i turistička atrakcija'', istaknuo je Biletić.

Aleja je nastala prema zamisli Zvane Črnje, profesora Josipa Bratulića i kipara Želimira Janeša, a njezini spomenici danas predstavljaju jednu od najprepoznatljivijih posveta glagoljaškoj tradiciji u Istri, piše HRT.

Na važnost očuvanja tog nasljeđa osvrnuo se i istarski župan Boris Miletić, posebno izdvojivši Istarski razvod.

''Centralni dio je Istarski razvod koji govori kako su odnosi unutar Istre bili uređeni u srednjem vijeku. Prema tome, Istra je i tada znala urediti svoje odnose, kao i danas. Čestitka svima koji su doprinijeli da tu tradiciju i kulturu očuvamo'', poručio je Miletić.

Obnovom je Aleja glagoljaša dobila novo ruho, ali i zaštitu potrebnu za desetljeća koja dolaze. Kamene stranice između Roča i Huma tako će i dalje pričati priču o glagoljici, jeziku, kulturi i povijesti ovoga prostora – generacijama koje tek dolaze.