Raste agresija, nestaje empatija: Što se događa s društvom?

Anonimne dojave o bombama, teška kaznena djela i nasilni incidenti posljednjih mjeseci sve češće pune naslovnice.

Stručnjaci upozoravaju da takvi događaji nisu izolirani slučajevi, već odraz šire društvene klime obilježene nesigurnošću, porastom netrpeljivosti i slabljenjem međuljudskih odnosa.

Psihologinja Mirjana Nazor za Media Servis istaknula je kako se mnogi ljudi danas osjećaju izgubljeno i bespomoćno.

''Opća atmosfera je nekako nesigurnija, besperspektivnija. Mnogi ljudi se osjećaju pomalo izgubljeno i bespomoćno, kao da ne mogu upravljati vlastitim životom, nego da neke sile izvan njih utječu na to što će im se događati'', kaže Nazor.

Psihijatrica i psihoterapeutkinja Ljiljana Škrinjarić smatra da je važna prekretnica bila pandemija koronavirusa, koja je promijenila način na koji ljudi doživljavaju jedni druge.

''Nekad su ljudi ljudima bili najbolji prijatelji, najveći oslonac, najveća pomoć, a u pandemiji smo se trebali bojati jedni drugih, micati jedni od drugih. Neka ponašanja su se počela pojavljivati i postajati sve normalnija'', upozorava.

Nazor ističe kako ljudi danas sve teže podnose frustracije, dok istodobno raste egocentričnost.

''Mislim da danas imamo sve više ljudi koji funkcioniraju na način – ja hoću, meni treba. Ako se stvari ne odvijaju onako kako su oni zamislili, postaju nervozni, agresivni i počinju djelovati na način koji nije primjeren sredini'', kaže psihologinja.

Dodaje da korijen problema vidi i u odgoju djece, koja se sve rjeđe uče prilagodbi i prihvaćanju granica. Takvi obrasci ponašanja, upozorava, prenose se i u odraslu dob.

''Kao da toleriramo jedno divljačko i bahato ponašanje. Oni koji ne prežu pred bezobrazlukom često ostvaruju svoje ciljeve, dok pristojni ljudi nerijetko ispadnu smiješni i ne uspiju ostvariti ni ono na što imaju pravo'', ističe Nazor.

Iako tuđe ponašanje ne možemo kontrolirati, Škrinjarić smatra da svatko može utjecati na vlastiti odnos prema drugima.

''Važno je da znamo s kime se okružujemo, ali važno je da i mi sami budemo ljudi. Ja ću i dalje pozdravljati kad negdje uđem, bez obzira što mi nitko neće odzdraviti'', poručuje.

Stručnjaci naglašavaju kako se o mentalnom zdravlju još uvijek prečesto počinje brinuti tek kada nastupe ozbiljni problemi, iako bi, ističu, ono trebalo biti jednako važan dio svakodnevne brige kao i fizičko zdravlje.

''Bože, daj mi snage da mijenjam ono što mijenjati mogu. Daj mi strpljenja da podnosim ono što ne mogu mijenjati i mudrosti da razlikujem jedno od drugog. Nama ta mudrost često nedostaje'', zaključuje Nazor.

Škrinjarić dodaje kako je prvi korak prema većem osobnom miru ulaganje u sebe i njegovanje kvalitetnih odnosa s ljudima.

''Trebali bismo dati važnost dobrim ljudima. Loše nekad ne možemo izbjeći, ali možemo u sebi pronaći način kako se nositi s njima da nama bude dobro'', zaključuje.