Prometno groblje ili kolodvor budućnosti? Priča koja je krenula sasvim drukčije

Gotovo dva desetljeća prije nego što je autobusni kolodvor ostao bez autobusa, Buzet je imao sasvim drugačiji problem – nije imao kolodvor.

Autobusi su se zaustavljali na Trgu Fontana, u samom središtu grada, zbog čega je početkom 2000-ih donesena odluka o gradnji novog, modernog autobusnog terminala.

Bio je to projekt koji je trebao unaprijediti promet i pratiti razvoj grada. Danas, gotovo 20 godina kasnije, kolodvorska zgrada i dalje stoji, ali njezina osnovna svrha gotovo je nestala.

Na službenim internetskim stranicama prijevoznika i dalje je moguće pronaći autobusne linije koje prolaze kroz Buzet. No, kada smo nazvali autobusni kolodvor, dočekao nas je potpuno drukčiji odgovor – iz Buzeta trenutno ne prometuje nijedna linija.

foto: Facebook / Buzet u sjećanjima

Zašto je Buzet dobio novi autobusni kolodvor

"Budući da gradska vlast želi preurediti Trg Fontana u modernu urbanu pješačku zonu, bilo je nužno preseliti stajalište autobusa, a sve se to poklopilo i s potrebom gradnje autobusnog kolodvora uz glavni prometni pravac “ stoji u Buzetskom listu, 2008. godine, pod brojem 2.

Grad je 2002. godine napravio projekt i zatražio građevinsku dozvolu za gradnju autobusnog kolodvora. Cijeli projekt je podijeljen u tri faze,

U prvoj je sagrađena infrastruktura i peroni, odnosno prometnica s parkiralištem i oborinska odvodnja sa separatorom ulja i masti, u drugoj je izgrađena nadstrešnica autobusnih perona, a u trećoj završnoj fazi gradi se zgrada kolodvora. Cijeli će kolodvor, kad bude gotov, zauzimati povr šinu od 5.832 četvornih metara. 

"Po prihvaćanju, sklopljeni su ugovori o zakupu građevinskog zemljišta i o osnivanju prava graðenja. Tim ugovorima, Grad Buzet se obvezao dati zemljište u zakup na 30 godina, a „Samoborček“ je dužan u roku od 12 mjeseci izgraditi zgradu autobusnog kolodvora i potom je u zakupnom roku koristiti i održavati. Poslije isteka roka od 30 godina, cijeli autobusni kolodvor sa zgradom vraća se na upravljanje Gradu Buzetu."

Urbanistički plan iz 2007. godine autobusni kolodvor predviđa kao važan dio prometne infrastrukture Buzeta. Gotovo dva desetljeća kasnije zgrada postoji, no putnici više ne mogu koristiti većinu usluga koje bi jedan autobusni kolodvor trebao pružati. 

Prema tadašnjem Buzetskom listu, ukupna vrijednost ulaganja u izgradnju autobusnog kolodvora procijenjena je na oko 3,4 milijuna kuna.

Nakon provedenog natječaja kao najpovoljniji ponuditelj odabran je Samoborček, s kojim su sklopljeni ugovori o zakupu zemljišta i osnivanju prava građenja. Tvrtka se obvezala u roku od godinu dana izgraditi kolodvorsku zgradu, koristiti je i održavati tijekom 30-godišnjeg zakupa, nakon čega se objekt vraća u vlasništvo Grada Buzeta. 

Kako danas posluje kolodvor?

Na službenim internetskim stranicama Samoborčeka i dalje je navedeno čak pet autobusnih linija koje prometuju kroz ili iz Buzeta. Međutim, stvarnost je drukčija.

Screenshot

Nazvali smo autobusni kolodvor u Buzetu, gdje smo dobili potpuno drugačije informacije. Iz Buzeta trenutno ne prometuje ni jedna linija. Uzrok tome navodno su Radovi na dionici ceste  D44, Livade - Istarske toplice. O novim linijama ili pokretanju starih, djelatnici nisu znali odgovoriti na naša pitanja. 

Što na sve kaže Grad Buzet?

Iz Grada Buzeta priznaju kako trenutačna autobusna povezanost grada nije zadovoljavajuća. U odgovoru za IstraIN navode da, unatoč dobrom geografskom prometnom položaju, Buzet danas "nema osiguran gotovo nikakav autobusni međužupanijski redovni linijski prijevoz", dok međumjesne linije prometuju uglavnom samo tijekom školske godine i prilagođene su potrebama srednjoškolaca.

Podsjećaju kako su međužupanijske linije koje su desetljećima povezivale Buzet s Rijekom i Zagrebom postupno smanjivane, a potom i prestale prometovati. Istodobno ističu kako unutar samog grada organizirani mjesni prijevoz ne postoji više od 40 godina jer, zbog razvedenosti terena i malog broja stanovnika, njegovo uvođenje ne bi bilo financijski opravdano.

Grad navodi i kako je zbog zatvaranja državne ceste DC44 prošle godine najveći problem nastao u prijevozu srednjoškolaca, zbog čega su od Hrvatskih cesta zatražili odobrenje prometovanja autobusa za potrebe školskog prijevoza. No, kada je riječ o uvođenju novih međužupanijskih autobusnih linija ili vraćanju ukinutih, priznaju kako posljednjih godina takve zahtjeve nisu upućivali jer, prema informacijama kojima raspolažu, trenutno ne postoji mogućnost izdavanja dozvola za nove linije.

Ipak, iz Grada najavljuju kako namjeravaju stupiti u kontakt s prijevoznicima koji imaju važeće dozvole za nekadašnje međužupanijske linije kako bi se, nakon završetka radova na državnoj cesti DC44, ponovno uspostavilo prometovanje između Buzeta, Rijeke i Zagreba.

Na pitanje utječe li ovakvo stanje na razvoj grada, odgovaraju kako postupno ukidanje međužupanijskih linija svakako utječe na kvalitetu života građana, posebno onih koji ovise o javnom prijevozu. Istodobno smatraju da nedostatak autobusnih linija trenutačno ne predstavlja značajniju prepreku razvoju turizma jer je Istra ponajprije autodestinacija.

Grad također potvrđuje da zaprima upite građana vezane uz autobusni prijevoz. Posljednji se odnose na prijevoz srednjoškolaca iz Buzeta prema Poreču, a navode kako je rješavanje tog problema u tijeku u suradnji s Istarskom županijom. 

Odgovore smo zatražili i od tvrtke Samoborček, koja upravlja autobusnim kolodvorom u Buzetu, no do zaključenja ovog članka odgovor nismo zaprimili.

Gotovo dvadeset godina nakon što je predstavljen kao važan prometni projekt, autobusni kolodvor u Buzetu i dalje stoji.

No umjesto da bude mjesto koje povezuje grad s ostatkom Hrvatske, danas ostaje simbol jednog pitanja na koje odgovor još uvijek nije stigao – kako je kolodvor izgrađen za autobuse ostao gotovo bez njih?