Gotovo nestale istarske sorte vraćaju se u čaše: Znanstvenici i vinari oživjeli duraniju, hrvaticu, surinu i garganju

Sorte vinove loze koje su desetljećima gotovo nestale iz istarskih vinograda ponovno dobivaju svoje mjesto među domaćim vinarima. Zahvaljujući višegodišnjem radu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, duranija, hrvatica, surina i garganja ponovno se sade na većim površinama, a od njih su proizvedena i prva vina koja su već stigla do potrošača.

Prema riječima znanstvenika Instituta, cilj nije bio samo očuvati stare sorte u kolekcijskim nasadima, već ih vratiti u svakodnevnu proizvodnju. Upravo se to danas događa zahvaljujući suradnji istraživača i istarskih vinara.

Među prvima je duraniju zasadio vinar Ivan Damjanić, koji od nje danas proizvodi lagano bijelo vino. Vinarija Pervino iz Novigrada podigla je nasad hrvatice i proizvela ružičasti pjenušac, dok su braća Sinčić iz Kaštelira hrvaticu vratila na područje gdje je nekoć bila jedna od najzastupljenijih sorata. Surina i garganja zasad se koriste u kupažama, no planira se i širenje njihovih nasada.

Nekad među najvažnijim sortama u Istri

Iako su danas gotovo nepoznate široj javnosti, duranija i hrvatica sredinom prošlog stoljeća bile su među najzastupljenijim sortama u Istri. Prema podacima iz 1951. godine, duranija je bila četvrta, a hrvatica peta sorta po zastupljenosti u istarskim vinogradima. Kasnije su ih postupno zamijenile malvazija, teran te međunarodne sorte poput merlota, cabernet sauvignona i chardonnaya.

Klimatske promjene dale im novu priliku

Zanimljivo je da ono što je nekada predstavljalo nedostatak ovih sorata danas postaje njihova prednost. Zbog klimatskih promjena grožđe dozrijeva ranije, a tržište sve više traži vina s manje alkohola i izraženijom svježinom.

Upravo zato stare istarske sorte ponovno privlače pozornost vinara i potrošača, posebice kada je riječ o proizvodnji laganih bijelih vina i pjenušaca.

Turisti traže autentične okuse Istre

U Institutu ističu kako sve više gostiju želi kušati vina koja mogu pronaći isključivo u Istri.

Dok se malvazija i teran mogu kušati gotovo u svakoj istarskoj vinariji, upravo bi duranija, hrvatica, surina i garganja mogle postati nova prepoznatljiva vrijednost istarske vinske scene te dodatno obogatiti turističku ponudu regije.

Višegodišnja istraživanja financirana su kroz program Biljni genetski izvori, dok je aktivnosti vezane uz razvoj stilova vina i njihovo tržišno pozicioniranje od 2022. do 2024. godine financirala Istarska županija.