Kamere za brzinu mogle bi manje „opraštati“: Predlaže se smanjenje tolerancije

Vozačima bi kamere za nadzor brzine uskoro mogle manje „opraštati“. Državni zavod za mjeriteljstvo predložio je novi pravilnik kojim bi se smanjila sigurnosna razlika koja se oduzima od izmjerene brzine. Nova pravila još nisu na snazi.

Ana Totman
Ana Totman

21 Rujan 2026 I 20:43

Kamere za brzinu mogle bi manje „opraštati“: Predlaže se smanjenje tolerancije
Foto: Patrik Macek/PIXSEL Kamera za brzinu

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) pripremio je novi Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, koji bi trebao zamijeniti pravilnik iz 2020. godine.

Prijedlog se trenutačno nalazi na javnom savjetovanju, koje je otvoreno do 19. listopada 2026. godine.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se upravo na takozvanu sigurnosnu razliku – vrijednost koja se u korist vozača oduzima od brzine koju izmjeri kamera ili drugi uređaj kako bi se uzeo u obzir mogući utjecaj pogreške mjerenja ili metode mjerenja.

Prema trenutačno važećem pravilniku, kod izmjerenih brzina do 50 km/h sigurnosna razlika iznosi 3 km/h. Kod brzina većih od 50 do 100 km/h oduzima se 10 km/h, dok se kod brzina iznad 100 km/h oduzima deset posto izmjerene vrijednosti.

Novi prijedlog sigurnosnu razliku detaljnije određuje prema vrsti mjerenja.

Kod stacionarnog mjerenja za brzine do 50 km/h i dalje bi se oduzimala tri kilometra na sat. Međutim, kod izmjerenih brzina od 51 do 100 km/h odbijalo bi se pet umjesto sadašnjih deset kilometara na sat.

Tako bi, primjerice, kod izmjerenih 60 km/h prema sadašnjim pravilima nakon odbitka ostalo 50 km/h. Prema predloženom pravilniku ostalo bi 55 km/h.

Kod stacionarnog mjerenja od izmjerene brzine između 101 i 120 km/h oduzimalo bi se šest km/h, između 121 i 140 km/h sedam, a između 141 i 160 km/h osam km/h.

Iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo navode da je jedan od razloga za izmjenu pravila tehnološki napredak.

Kako objašnjavaju, razvojem tehnologije mjerila brzine postaju sve preciznija, dok na rezultate mjerenja sve manje utječu pogreške povezane s metodom mjerenja i uporabom uređaja. Zbog toga se, navode, pojavila potreba za prilagodbom i smanjenjem sigurnosnih razlika.

Prijedlog donosi i detaljnije razlikovanje stacionarnog i pokretnog mjerenja te novu kategoriju uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimke, bez radarskog ili laserskog zračenja.

Mijenjaju se i pojedini zahtjevi vezani uz softver, samoprovjeru mjerila i dokumentiranje izmjerenih prekršaja.

Za vozače je pritom najvažnije naglasiti da je riječ o prijedlogu pravilnika, a ne već donesenoj promjeni.

Javno savjetovanje traje do 19. listopada, a do donošenja novog pravilnika nastavljaju se primjenjivati postojeća pravila.