Vrućine ne popuštaju, a ono što slijedi zabrinjava: 'Kockamo se s budućnošću'

Posljednjih nekoliko ljeta donosi izražene temperaturne anomalije u odnosu na klimu na kakvu smo bili naviknuti prije nekoliko desetljeća, no ovogodišnje ljeto posebno se izdvaja po jednom obilježju – dugotrajnosti toplinskih valova.

Na to je u razgovoru za Media servis upozorio ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler, istaknuvši kako problem nisu samo visoke dnevne temperature, već i sve toplije noći.

„Ti problemi s dugotrajnim temperaturama očituju se ne samo kroz dugotrajno toplinsko opterećenje nego, recimo, i kao visoke temperature tijekom noći. Gubimo priliku da se naše tijelo i ostatak biosfere prilagode i rasterete od toplinskog opterećenja“, rekao je Güttler.

Toplinske kupole jedna za drugom

Kada je riječ o oborinama, srpanj je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bio izrazito sušan, dok je u nekoliko dalmatinskih županija ipak bilo oborina. Güttler podsjeća da se nalazimo u najtoplijem dijelu godine, dok se prirodno zahlađenje očekuje tek tijekom rujna.

Ovogodišnjoj vrućini pridonio je i raspored vremenskih sustava nad Europom.

„Nisu nam svaka ljeta baš toliko izražena s tolikim brojem toplinskih valova, ali ove godine slijed vremenskih događaja, raspored ciklona i anticiklona je takav da imamo kontinuirani dolazak novih toplinskih kupola i novih anticiklona, koje se polako gibaju preko područja Europe i zadržavaju suho, stabilno i vedro vrijeme“, objasnio je.

El Niño može dodatno podići temperaturu planeta

Govoreći o El Niñu, Güttler je pojasnio kako je riječ o prirodnoj pojavi povezanoj s oscilacijama temperature Pacifika. Posljednji snažniji El Niño zabilježen je 2023. i 2024. godine, a sada se ponovno razvija nova epizoda.

„Uz ovaj polagani trend globalnog zagrijavanja, ovakve anomalije kao što je El Niño dodatno dignu temperaturu planeta kroz razdoblje od pola godine do godinu. Tako da vrhunac aktualnog El Niña, koji je u prvoj fazi razvoja, očekujemo na jesen ove godine“, rekao je.

Njegov utjecaj mogao bi se odraziti i na temperaturu i količinu oborina u različitim dijelovima svijeta, uz povećan rizik od velikih požara u jugoistočnoj Aziji i Australiji te obilnijih oborina u dijelovima Sjeverne i Južne Amerike.

Foto: Patrik Macek/PIXSEL

Utjecaj na Europu postoji, ali El Niño nije glavni razlog visokih temperatura koje bilježimo.

Prema pojedinim analizama, tijekom El Niña može porasti vjerojatnost većih količina oborina u Hrvatskoj tijekom hladnijeg dijela godine, posebice u jesen, no Güttler upozorava da taj signal nije dovoljno izražen za čvrste zaključke.

„Povećali smo količinu CO2 za 50 posto“

Govoreći o sve izraženijim vremenskim ekstremima, ravnatelj DHMZ-a naglasio je kako se ne može zaobići pitanje klimatskih promjena.

„Uzrok te krize je promjena kemijskog sastava atmosfere. Mi smo zbog korištenja goriva koje nam je potrebno za funkcioniranje društva napravili jedan problem, a to je da smo za 50 posto povećali količine CO2, prirodnog plina koji postoji u atmosferi. I on sada dovodi do globalnog zagrijavanja, zajedno s još nekim drugim plinovima kao što je metan“, kazao je.

Rješavanje problema, dodaje, mora ići u dva smjera. Prvi je smanjivanje emisija ugljikova dioksida kroz prelazak na zelenu energiju i povećanje energetske učinkovitosti.

Napretka ima, ali još uvijek ne dovoljno brzo.

„Kockamo se“ s dva ili tri stupnja

Upravo je pritom Güttler iznio jedno od najsnažnijih upozorenja.

„Situacija je malo optimističnija nego prije 10 ili 20 godina, kada su klimatolozi snažno upozoravali na taj problem. Ali nije još dovoljno brzo i mi se tu sada malo kockamo, hoćemo li ovo stoljeće završiti tri stupnja toplije od prosjeka ili dva stupnja toplije od prosjeka. To zvuči kao samo jedan stupanj, ali posljedice na klimatski sustav, ljude i biosferu značajne su“, upozorio je ravnatelj DHMZ-a.

Drugi smjer borbe s klimatskim promjenama odnosi se na prilagodbu društva posljedicama koje više nije moguće potpuno izbjeći.

Hrvatska razvija sustave obrane

Kada je riječ o prilagodbi, Güttler smatra da Hrvatska u pojedinim područjima dobro stoji. Posebno je izdvojio sustav obrane od požara, ulaganja u tehnologiju i rano otkrivanje požara, kao i sustav obrane od poplava.

„U Hrvatskoj je dosta napredan sustav obrane od požara, dosta se ulaže u tehnologiju i detekciju požara kako bi se, kada požar nastane, što prije detektirao i krenuo gasiti. Imamo dosta razvijen sustav obrane od poplava, kojeg treba razvijati i dalje“, rekao je.

Važnu ulogu imaju i prirodne retencije koje mogu preuzeti višak vode tijekom ekstremnih oborina, dok meteorolozi nastoje dodatno poboljšavati pravovremenost i preciznost prognoza i upozorenja.

Cilj je, zaključuje Güttler, omogućiti građanima da se na vrijeme prilagode vremenskim ekstremima – bilo da planiraju putovanje, boravak na otvorenom ili svakodnevne aktivnosti.