Ljetovanje postaje luksuz? Sve više Hrvata odmor provodi kod kuće

More, putovanja i višednevni odmor ovog će ljeta za dio hrvatskih građana ostati samo želja. Sve je više onih koji ne planiraju ljetovanje, a financijska situacija pritom se izdvaja kao daleko najčešći razlog. Mijenjaju se i navike zaposlenih – ljetni godišnji odmori postaju sve kraći.

Ljetovanje je desetljećima bilo gotovo neizostavan dio ljeta, no rast životnih troškova očito mijenja prioritete dijela građana.

Prema istraživanju tvrtke Alma Career Croatia, poznate po portalu MojPosao, gotovo svaki treći ispitanik ovog ljeta neće otići na ljetovanje.

Riječ je o 32 posto ispitanih, dok ih je godinu ranije bilo 27 posto. Istraživanje, provedeno među gotovo 500 građana, tako pokazuje primjetan rast broja onih koji ljeto provode bez klasičnog godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.

Financije kroje planove za ljeto

Razlozi za odustajanje od ljetovanja mogu biti različiti, ali jedan se uvjerljivo izdvaja – novac. Među onima koji ne planiraju nikamo putovati, 60 posto navodi upravo nedostatak financijskih sredstava.

Da novčani pritisak postaje sve izraženiji pokazuje usporedba s prošlom godinom, kada je isti odgovor dalo 56 posto ispitanika.

No štednja se ne vidi samo u odluci hoće li se nekamo putovati. Građani skraćuju i vrijeme koje tijekom ljeta izdvajaju za odmor.

Iako hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s 25 dana godišnjeg odmora, sve ih je više koji će tijekom ljeta iskoristiti tek manji dio. Najviše tjedan dana odmora planira 21 posto ispitanika, osjetno više nego prošle godine kada je takvih bilo 15 posto.

S druge strane, dugi ljetni odmori postaju rijetkost. Tri tjedna ili više ovog će ljeta koristiti samo tri posto ispitanih. Prošle godine takav je odmor planiralo sedam posto građana.

Desetak dana i dalje je „zlatna sredina“

Najveći broj građana koji ipak odlaze na odmor odlučuje se za razdoblje između osam i deset dana. Takvih je 37 posto.

Nešto dulji predah, između 11 i 15 dana, planira 29 posto ispitanih, dok će deset posto na odmoru provesti između 15 i 20 dana.

Promjene se primjećuju i kod izbora destinacije. Hrvatska i dalje ostaje daleko najpopularnija – za odmor unutar zemlje odlučuje se 56 posto ispitanika. Prošle godine taj je udio iznosio 58 posto.

Putovanja preko granice bilježe nešto izraženiji pad. U inozemstvu će ovog ljeta odmarati 17 posto ispitanika, u usporedbi s 21 posto godinu ranije.

Manje putovanja, kraći odmori

Rezultati istraživanja u konačnici pokazuju prilično jasan trend: građani ne odustaju samo od putovanja, već racionaliziraju i sam godišnji odmor.

Dok dio zaposlenih ljetne slobodne dane raspoređuje na kraća razdoblja, oni koji uopće ne odlaze na ljetovanje kao ključnu prepreku sve češće ističu kućni budžet.

Istraživanje se bavilo i mogućnošću uvođenja neograničenog godišnjeg odmora, modela koji se primjenjuje u dijelu kompanija u svijetu.

Iako hrvatskim radnicima takva mogućnost na prvi pogled zvuči privlačno, među ispitanicima postoji nepovjerenje prema tome koliko bi takav sustav u domaćim tvrtkama u praksi doista bio pravedan i funkcionalan.