Najozbiljniji slučajevi uništavanja okoliša u Hrvatskoj mogli bi se kažnjavati dugotrajnim, pa čak i doživotnim zatvorom.
Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene Kaznenog zakona kojima bi se uvelo novo kazneno djelo osobito teške povrede zaštite okoliša, odnosno ekocida.
Riječ je tek o prijedlogu koji još nije postao zakon, a konačne odredbe i visina kazni bit će poznati nakon dovršetka izmjena.
Što bi se smatralo ekocidom?
Pojam bi se odnosio na najteže oblike okolišnog kriminala koji dovode do uništenja ili velike, dugotrajne i teško popravljive štete za ekosustave, zaštićena područja, vodu, zrak ili tlo.
Promjene se pripremaju radi uvođenja europske Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava u hrvatsko zakonodavstvo. Direktiva od država članica traži strože kažnjavanje najtežih kaznenih djela protiv okoliša.
Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je da se za utvrđivanje ekocida, prema modelu koji priprema Vlada, ne bi moralo dokazati da je počinitelj imao izravnu namjeru nanijeti štetu okolišu.
„Na ovaj način zapravo uvodimo kazneno djelo ekocida. Možda se sada prvi put ovako javno i komunicira“, rekao je Habijan.
Do 40 godina ili doživotni zatvor?
Ministarstvo je u svojim objavama navelo dvije mogućnosti. U jednoj se spominje dugotrajni zatvor u trajanju do 40 godina, dok se u drugoj navodi i mogućnost doživotnog zatvora.
„Razmatrale su se kazne od najmanje pet pa do najmanje deset godina zatvora. S obzirom na to da uvodimo i doživotni zatvor, u slučajevima počinjenja ekocida postojala bi mogućnost izricanja dugotrajnog, odnosno doživotnog zatvora“, izjavio je ministar.
To znači da kazna još nije konačno određena. Ovisit će i o drugim izmjenama Kaznenog zakona kojima se u Hrvatskoj predlaže uvođenje doživotnog zatvora.
Razmatra se i mogućnost da ekocid ne zastarijeva, pa bi se počinitelji mogli kazneno goniti bez obzira na vrijeme proteklo od počinjenja djela.
Nije povezano samo s otpadom u Gospiću
Habijan je uvođenje ekocida predstavio u Gospiću, gdje se vodi istraga zbog približno 37.000 tona nezakonito odloženog opasnog otpada.
Ipak, naglasio je da izmjene zakona nisu pokrenute zbog tog slučaja. Radna skupina koja priprema nova pravila osnovana je 29. svibnja, a njezin je zadatak uskladiti hrvatski Kazneni zakon s europskim pravilima.
Prema podacima EUR-Lexa, rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo bio je 21. svibnja 2026. godine. Hrvatska stoga nova pravila priprema nakon isteka europskog roka.