Najizraženije godišnje poskupljenje zabilježeno je u Rumunjskoj, gdje su cijene porasle za 24,2 posto.
Slijede Njemačka i Litva s rastom od 22,9 posto, Bugarska s 22,2 posto te Nizozemska s 22 posto. U Finskoj su gorivo i maziva bili 20,5 posto skuplji nego u srpnju prošle godine.
Mađarska je bila jedina država u kojoj su cijene neznatno pale, i to za 0,1 posto. Među najmanjim poskupljenjima izdvajaju se Švedska, s rastom od 1,2 posto, te Irska, gdje su cijene porasle za 3,2 posto.
Dizel i benzin ponovno krenuli prema gore
Nakon pada zabilježenog u lipnju, cijene su u srpnju ponovno porasle. Dizel je na razini Europske unije u samo mjesec dana poskupio za 4,3 posto, a benzin za 4,7 posto.
Dizel je poskupio u 17 članica, najviše u Poljskoj, za 13,4 posto. U Njemačkoj je rast iznosio 12,7 posto, a u Grčkoj 12,1 posto.
Benzin je poskupio u 14 država. Najveći mjesečni skok ponovno je zabilježen u Poljskoj, gdje je cijena porasla za čak 17,2 posto. Slijede Njemačka s rastom od 11 posto i Španjolska sa 7,1 posto.
Istodobno je benzin najviše pojeftinio u Švedskoj, za 11,1 posto, dok je cijena dizela najviše pala na Cipru, za 7,9 posto.
Podaci ne pokazuju cijenu litre goriva
Eurostatovi podaci prikazuju promjenu cijena u odnosu na prethodni mjesec i godinu, a ne uspoređuju izravno iznose koje vozači plaćaju za litru goriva u svakoj zemlji.
Na konačnu cijenu na benzinskim postajama utječu nabavne cijene, porezi, trošarine, marže trgovaca i državne mjere.
U Hrvatskoj se najviše maloprodajne cijene osnovnih goriva i dalje određuju uredbama Vlade, zbog čega njihovo kretanje ne mora u svakom trenutku pratiti europski prosjek.
Eurostat napominje i da su cijene goriva na Malti nepromijenjene jer su ondje fiksirane još 2020. godine.