Hrvatska već četiri mjeseca živi na ekološki dug: Priroda ne može pratiti našu potrošnju!

Hrvatska već mjesecima živi na ekološki dug: Resurse trošimo brže nego što ih priroda može obnoviti

Čovječanstvo je 30. srpnja potrošilo cjelokupnu količinu prirodnih resursa koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti tijekom jedne godine. Od tog datuma živimo na ekološki dug, odnosno prirodni kapital trošimo brže nego što se on može obnoviti.

Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse čak 73 posto brže nego što ih Zemlja može obnoviti. Posljedice takvog načina života sve su vidljivije kroz klimatske ekstreme, gubitak bioraznolikosti i sve izraženiju nestašicu pojedinih resursa.

Direktorica komunikacija WWF-Adrije Petra Boić Petrač za Media servis upozorava kako je riječ o jasnom signalu da je potrebno mijenjati način na koji koristimo prirodne resurse.

„Ekološki dug se događa u onom trenutku kada smo potrošili sve prirodne resurse koje Zemlja u jednoj godini uspijeva obnoviti. Do toga dolazi zato što prekomjerno siječemo šume, prekomjerno lovimo ribu i jednostavno ne dopuštamo prirodi njezin prirodni tijek obnove“, pojasnila je.

Upozorava i kako se posljedice takvog ponašanja već osjećaju, a toplinski valovi, suše i druge prirodne nepogode mogle bi postajati sve učestalije.

Zabrinjava i stanje životinjskog svijeta. Prema posljednjem WWF-ovu izvješću iz 2024. godine, prosječna veličina populacija promatranih divljih vrsta smanjila se za 73 posto između 1970. i 2020. godine.

Posebno nepovoljno stoji Hrvatska, koja je ove godine svoj godišnji prirodni „budžet“ potrošila znatno prije svjetskog prosjeka. U ekološki dug zakoračili smo već 25. travnja.

Boić Petrač ističe kako se pritom često zanemaruje utjecaj turizma.

„Mi nemamo veliku proizvodnju ni izrazito snažno stočarstvo, ali imamo turizam i ogroman ekološki otisak u mjesecima intenzivne turističke sezone“, kazala je.

Rješenje, dodaje, zahtijeva promjene na svim razinama – od države i poslovnog sektora do svakog pojedinca. Među konkretnim koracima navodi češće korištenje javnog prijevoza, odgovornije postupanje prema prirodi i vodi te smanjenje bacanja hrane.

„Moramo se odmah trgnuti i promisliti o svakom koraku koji radimo“, zaključila je Boić Petrač.