Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća
Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća, istaknuto je na Katehetskom danu u Pazinu, koji je okupio 70-ak sudionika i otvorio pitanje sve većeg utjecaja digitalnih tehnologija na djecu i mlade.
U Pazinskom kolegiju u četvrtak, 27. kolovoza, održan je Katehetski dan povodom početka nove školske i vjeronaučne godine, a jedna od središnjih tema bila je sve veća prisutnost digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u životima djece i mladih.
Redoviti godišnji susret, u organizaciji Katehetskog ureda Porečke i Pulske biskupije, okupio je 70-ak vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, odgojiteljica u vjeri, župnih animatora, redovnica i svećenika.
Nakon zajedničke molitve i pozdrava predstojnika Katehetskog ureda vlč. mr. Maksimilijana Buždona, predavanje pod nazivom „Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija – od svakodnevnog korištenja do odgojno-obrazovnog sustava“ održao je prof. dr. sc. Danijel Labaš, pročelnik Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Govoreći o prednostima interneta, digitalnih alata i sadržaja, Labaš se osvrnuo i na nove pojmove i izraze koji su postali dio svakodnevice mladih. Naglasio je kako u digitalnom dobu medijska pismenost počinje već u obitelji.
Posebno je izdvojio podatke Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prema kojima čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća.
Istraživanja, kako je istaknuto tijekom predavanja, pokazuju i da djeca nakon pandemije još više koriste mobilne telefone, pri čemu je njihova uporaba učestalija među učenicama.
Labaš se osvrnuo i na negativne posljedice pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija i pametnih telefona. Govorio je o mogućim posljedicama za zdravlje, među kojima su ovisnička ponašanja, kratkovidnost, depresivnost, pretilost i poremećaji spavanja, ali i o problemima u obrazovanju te društvenim posljedicama poput poteškoća s identitetom i narušavanja povjerenja.
U trećem dijelu predavanja naglasak je stavljen na anksioznost te probleme s koncentracijom kod djece i mladih. Predstavljen je i projekt „Djeca medija“ Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, čiji je cilj sustavna edukacija o medijima te razvoj osviještenih korisnika koji medijske sadržaje koriste s razumijevanjem i kritičkim odmakom.
Foto: D. Zgrablić
Nakon predavanja uslijedila je dodjela kanonskih mandata i poslanja vjeroučiteljima za novu školsku godinu.
Sudionicima se na završetku Katehetskog dana obratio porečki i pulski biskup Ivan Štironja. Vjeroučiteljima je poručio da najprije budu učenici, a potom učitelji – oni koji slušaju Božju riječ i od nje žive, a zatim je prenose drugima.
Govoreći o tome što znači „bdjeti i biti pripravni“, biskup je naglasio važnost otvorenosti prema Bogu i čovjeku te upozorio na opasnost ravnodušnosti. Na primjeru ustrajnosti svete Monike istaknuo je važnost tihe, vjerne i ustrajne ljubavi.
Biskup Štironja na kraju je zahvalio predavaču Danijelu Labašu, predstojniku Katehetskog ureda Maksimilijanu Buždonu, tajniku Ureda mons. Jeleniću, generalnom vikaru vlč. Lekaju, kancelaru vlč. Filipoviću te svim vjeroučiteljima koji su sudjelovali na susretu, izvijestili su iz Porečke i Pulske biskupije.
Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća, istaknuto je na Katehetskom danu u Pazinu, koji je okupio 70-ak sudionika i otvorio pitanje sve većeg utjecaja digitalnih tehnologija na djecu i mlade.
U vremenu kada djeca sve više komuniciraju putem ekrana, a sve manje imaju priliku zastati i promisliti kako se osjeća netko drugi, razvoj empatije postaje važniji nego ikad.
Nastavnici i stručni suradnici pulskih osnovnih škola završili su 48-satnu edukaciju za provedbu programa „Zdravstveni odgoj i obrazovanje“, koji obuhvaća teme od mentalnog i spolnog zdravlja do prevencije ovisnosti, prehrane i tjelesne aktivnosti.
Još jedno veliko međunarodno priznanje stiže u Istru. Motovun je zauzeo drugo mjesto na novoj listi najboljih skrivenih europskih destinacija za 2026. godinu, koju je objavio European Best Destinations. Ispred istarskog gradića našao se samo njemački Tübingen.
Umag ide u realizaciju još jednog velikog projekta poticane stanogradnje. Izdana je građevinska dozvola za petu POS zgradu u gradu, koja će imati 100 stanova na deset etaža, a novi dom u njoj trebalo bi pronaći oko 280 stanovnika.
U Puli se ovih dana održava 29. Croatia Bike Week, zbog čega je na gradskim prometnicama povećan broj motocikala i mopeda. Jedan od središnjih događaja moto susreta bit će tradicionalni defile motorista koji će se održati sutra, uz privremeno zatvaranje prometa na trasi kojom će prolaziti kol
Krupni otpad uz zid Studenca na pulskom Vidikovcu, prema prijavi putem SmartPule, stoji već mjesecima. Još je to jedan primjer neodgovornog odlaganja otpada na javnim površinama u najvećem istarskom gradu.
Umaško Gradsko vijeće usvojilo je polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna za 2026. godinu te odluku o izmjeni i dopuni komunalnog doprinosa. Na sjednici se odlučivalo i o pomorskom dobru, gradskim nekretninama te prostornim planovima u Alberima i zoni Ungarija.
Nakon negativnog revizijskog mišljenja, dekan Istarskog veleučilišta Daglas Koraca izašao je pred javnost. Poručio je da su svi propusti prihvaćeni, većina preporuka već provedena te objasnio zbog čega je, prema njegovim riječima, revizija završila negativnim mišljenjem.
Besplatna autobusna linija između Trsta i Poreča prilagođena biciklistima, testiranje prijevoza bicikala katamaranima između Cesenatica i Rovinja te daljnji razvoj Parenzane neki su od konkretnih rezultata europskog projekta CYROS, koji je nakon 30 mjeseci priveden kraju.
Nova akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Rovinju ovog će puta imati i poseban humanitarni karakter – građani će, uz darivanje krvi, moći ostaviti dobrovoljni prilog za Sebastiana i pomoći mu na putu da ponovno stane na noge.