Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća

Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća, istaknuto je na Katehetskom danu u Pazinu, koji je okupio 70-ak sudionika i otvorio pitanje sve većeg utjecaja digitalnih tehnologija na djecu i mlade.

Igor Franković
Igor Franković

28 Kolovoz 2026 I 21:35

Čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća
Foto: D. Zgrablić

U Pazinskom kolegiju u četvrtak, 27. kolovoza, održan je Katehetski dan povodom početka nove školske i vjeronaučne godine, a jedna od središnjih tema bila je sve veća prisutnost digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u životima djece i mladih.

Redoviti godišnji susret, u organizaciji Katehetskog ureda Porečke i Pulske biskupije, okupio je 70-ak vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, odgojiteljica u vjeri, župnih animatora, redovnica i svećenika.

Nakon zajedničke molitve i pozdrava predstojnika Katehetskog ureda vlč. mr. Maksimilijana Buždona, predavanje pod nazivom „Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija – od svakodnevnog korištenja do odgojno-obrazovnog sustava“ održao je prof. dr. sc. Danijel Labaš, pročelnik Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o prednostima interneta, digitalnih alata i sadržaja, Labaš se osvrnuo i na nove pojmove i izraze koji su postali dio svakodnevice mladih. Naglasio je kako u digitalnom dobu medijska pismenost počinje već u obitelji.

Posebno je izdvojio podatke Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prema kojima čak 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća.

Istraživanja, kako je istaknuto tijekom predavanja, pokazuju i da djeca nakon pandemije još više koriste mobilne telefone, pri čemu je njihova uporaba učestalija među učenicama.

Labaš se osvrnuo i na negativne posljedice pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija i pametnih telefona. Govorio je o mogućim posljedicama za zdravlje, među kojima su ovisnička ponašanja, kratkovidnost, depresivnost, pretilost i poremećaji spavanja, ali i o problemima u obrazovanju te društvenim posljedicama poput poteškoća s identitetom i narušavanja povjerenja.

U trećem dijelu predavanja naglasak je stavljen na anksioznost te probleme s koncentracijom kod djece i mladih. Predstavljen je i projekt „Djeca medija“ Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, čiji je cilj sustavna edukacija o medijima te razvoj osviještenih korisnika koji medijske sadržaje koriste s razumijevanjem i kritičkim odmakom.

 

Foto: D. Zgrablić

Nakon predavanja uslijedila je dodjela kanonskih mandata i poslanja vjeroučiteljima za novu školsku godinu.

Sudionicima se na završetku Katehetskog dana obratio porečki i pulski biskup Ivan Štironja. Vjeroučiteljima je poručio da najprije budu učenici, a potom učitelji – oni koji slušaju Božju riječ i od nje žive, a zatim je prenose drugima.

Govoreći o tome što znači „bdjeti i biti pripravni“, biskup je naglasio važnost otvorenosti prema Bogu i čovjeku te upozorio na opasnost ravnodušnosti. Na primjeru ustrajnosti svete Monike istaknuo je važnost tihe, vjerne i ustrajne ljubavi.

Biskup Štironja na kraju je zahvalio predavaču Danijelu Labašu, predstojniku Katehetskog ureda Maksimilijanu Buždonu, tajniku Ureda mons. Jeleniću, generalnom vikaru vlč. Lekaju, kancelaru vlč. Filipoviću te svim vjeroučiteljima koji su sudjelovali na susretu, izvijestili su iz Porečke i Pulske biskupije.