Hrvatska godišnje dobije 900 tona ovčje vune, porečki znanstvenici pretvaraju je u gnojivo

Ovčja vuna u Hrvatskoj već je godinama više problem nego vrijedna sirovina. Nakon šišanja velik dio vune nema kamo jer organizirani sustav njezina otkupa i zbrinjavanja praktički ne postoji.

Moguće rješenje sada traže znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. U sklopu projekta „Peleti ovčje vune – budući izbor u održivoj proizvodnji povrća – InoBioPov“ istražuju može li se vuna preraditi u organsko gnojivo za proizvodnju povrća.

U Hrvatskoj se uzgaja oko 430 tisuća ovaca koje godišnje proizvedu približno 900 tona vune. Umjesto teško zbrinjivog ostatka, taj bi prirodni materijal u budućnosti mogao ponovno završiti u poljoprivrednim tlima.

Jedna od najvažnijih karakteristika ovčje vune jest visok udio dušika. Prema riječima znanstvenog suradnika Instituta dr. sc. Dominika Anđelinija, u vuni ga može biti oko devet posto, što je čini zanimljivom u usporedbi s drugim organskim gnojivima.

Prije prerade u pelete vuna se čisti i sterilizira kako bi se uklonili potencijalni uzročnici bolesti i štetnici.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da se vuna razgrađuje postupno, ali dio dušika ipak dovoljno brzo postaje dostupan biljkama. Istodobno zadržava vlagu u tlu i stvara povoljne uvjete za razvoj mikroorganizama.

Povećana mikrobiološka aktivnost tla može utjecati na bolju dostupnost hraniva, a time i na rast biljaka.

Najbolji rezultati kod salate i graha

Istraživanja se provode na površinama Instituta u Poreču, ali i kod proizvođača uključenih u projekt. Pokusi obuhvaćaju kupus, krumpir, endiviju, salatu i grah te različite vrste tla i klimatske uvjete.

Peleti ovčje vune uspoređuju se s mineralnim i drugim organskim gnojivima, u konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji. Testiraju se na istarskoj crvenici te pjeskovitim i ilovastim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Dosadašnji rezultati posebno su zanimljivi kod kultura koje nemaju velike potrebe za lako dostupnim dušikom, poput salate i graha.

Kupus je, s druge strane, zahtjevnija kultura kojoj je potrebna velika količina dušika u pravom trenutku. Znanstvenici zato pelete ne promatraju kao potpunu zamjenu za sva ostala gnojiva, već kao organsku osnovu koju je prema potrebi moguće nadopuniti.

Lakši za skladištenje i primjenu

Projekt još traje pa istraživači ne žele donositi konačne zaključke. Dosadašnji rezultati ipak pokazuju da peleti ovčje vune mogu biti usporedivi s pojedinim drugim organskim gnojivima.

Njihova bi velika praktična prednost mogla biti jednostavnija primjena. Mogu se skladištiti u vrećama, lako prevoziti i nanositi strojevima, zbog čega su čišći i jednostavniji za rukovanje od stajskog gnoja.

Peleti od ovčje vune već postoje na hrvatskom tržištu, ali domaći ih kupci još nisu značajnije prepoznali pa se velik dio proizvodnje izvozi.

Pri procjeni njihove isplativosti, osim cijene, treba uzeti u obzir potrebnu količinu, visok sadržaj dušika, jednostavno skladištenje i mogući pozitivan utjecaj na plodnost tla.

Mogu li peleti otjerati i puževe?

Pojedini proizvođači primijetili su i da bi peleti ovčje vune mogli odbijati puževe i druge štetnike. Takvo svojstvo bilo bi posebno korisno u proizvodnji salate, no znanstvenici naglašavaju da taj učinak tek treba zasebno istražiti i potvrditi.

Ako završni rezultati projekta potvrde dosadašnje pokazatelje, ovčja vuna mogla bi od teško zbrinjivog ostatka postati domaća sirovina za organsko gnojivo.

Time bi se istodobno mogao ublažiti problem zbrinjavanja vune i dio vrijednih hraniva vratiti u poljoprivredna tla.