Hrvatska ima ogroman potencijal za solarnu energiju, ali i dalje je pri dnu Europske unije!

Potrošnja električne energije raste, posebice tijekom ljetnih mjeseci, zbog čega se i dio gospodarstva sve više okreće vlastitoj proizvodnji energije kako bi smanjio troškove poslovanja.

Da ulaganje u solarnu energiju donosi konkretne uštede potvrđuje Josip Kedemenec, direktor tvrtke za proizvodnju transformatora.

''Troškovi se svakako smanjuju. Prošle godine proizveli smo 40 megavata, od toga smo potrošili 20, a 20 isporučili HEP-u. Investicija će nam se vratiti za četiri do pet godina. Energiju koju predajemo HEP-u možemo još bolje iskoristiti kroz spremanje, razvoj ili energetske zajednice'', rekao je Kedemenec.

Budući da proizvedena solarna energija nije uvijek potrebna upravo u trenutku proizvodnje, sve važniju ulogu dobivaju baterijski sustavi za njezinu pohranu.

Predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska Maja Pokrovac istaknula je za HRT kako bi šira primjena baterijskih sustava mogla imati izravan utjecaj i na račune građana.

''Viškove koji se stvaraju tijekom dana građani, industrija i naša mreža mogu skladištiti u baterijama. S akademskom zajednicom izračunali smo koliko bi baterije i skladištenje energije utjecali na račune građana. Instaliranjem svih projekata koji čekaju cijena električne energije za građane smanjila bi se do 30 posto'', kazala je Pokrovac.

Za nastavak razvoja sektora, upozoravaju stručnjaci, potrebno je osigurati povoljnije regulatorno okruženje te ubrzati administrativne postupke.

''Treba ubrzati sve administrativne postupke i prenijeti direktivu o obnovljivim izvorima energije u hrvatsko zakonodavstvo. U Hrvatskoj kontinuirano raste ugradnja solarnih elektrana, o čemu najbolje svjedoče brojke. U prvih pet mjeseci ove godine instalirano je više od 200 megavata novih kapaciteta'', rekla je za HRT Ivana Čović Knezović, samostalna savjetnica Sektora za energetiku i održivi razvoj HGK-a.

Krovni sustavi trenutačno čine oko 60 posto ukupne instalirane solarne snage. Ipak, za znatnije smanjenje ovisnosti Hrvatske o uvozu električne energije, uz njih su potrebni i veći projekti.

Kao jedno od mogućih rješenja Pokrovac navodi postavljanje solarnih panela iznad dijela površine ribnjaka, praksu koja se već primjenjuje u drugim europskim državama.

''Druge europske zemlje solarima zasjenjuju 20 posto površine ribnjaka i tako smanjuju isparavanje vode za 50 posto, a proizvodnju ribe povećavaju i do četiri puta'', istaknula je.

Prema procjenama OECD-a, hrvatski potencijal za sunčane elektrane doseže čak sedam gigavata, dok trenutačno instalirana snaga iznosi oko 1,5 gigavata.

Iskorištavanje većeg dijela tog potencijala, zaključuju stručnjaci, moglo bi smanjiti troškove energije u različitim sektorima, povećati energetsku neovisnost Hrvatske i istodobno smanjiti ekološki otisak.