U Hrvatskoj je oko 30 tisuća ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine: Što zapravo znači privremena zaštita?

Rat u Ukrajini traje već godinama, a milijuni ljudi koji su zbog njega napustili svoje domove i dalje žive u državama Europske unije. Među zemljama koje su ih primile je i Hrvatska.

Prema podacima Eurostata, krajem lipnja 2026. u Hrvatskoj je pod privremenom zaštitom bilo točno 30.000 ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine. Mjesecima ranije, krajem travnja, bilo ih je 29.465.

Najnoviji europski podaci pokazuju da je krajem srpnja u cijeloj Europskoj uniji privremenu zaštitu imalo 4,43 milijuna ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine.

Najviše ih je u Njemačkoj, više od 1,29 milijuna, zatim u Poljskoj, oko 953 tisuće, te Češkoj, njih više od 395 tisuća.

Što uopće znači biti „pod privremenom zaštitom“?

Privremena zaštita nije samo statistička oznaka niti znači da je svaka od tih osoba prošla klasični postupak dobivanja azila.

Riječ je o izvanrednom mehanizmu Europske unije, aktiviranom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Namijenjen je situacijama u kojima velik broj raseljenih ljudi u kratkom vremenu dolazi u EU i ne može se sigurno vratiti u svoju zemlju. Umjesto da milijuni ljudi pojedinačno prolaze kroz uobičajeni postupak međunarodne zaštite, omogućuje im se neposredna i privremena zaštita.

U praksi taj status omogućuje ljudima koji su pobjegli od rata zakonit boravak u državi članici, a europski sustav privremene zaštite povezan je i s pristupom osnovnim pravima i uslugama u državi koja ih je prihvatila.

Privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine na razini EU produljena je do 4. ožujka 2027. godine.

Gotovo svaka treća osoba je dijete

Brojke otkrivaju i tko su ljudi koji danas koriste ovaj oblik zaštite.

Od ukupnog broja korisnika u Europskoj uniji krajem srpnja 43,4 posto činile su odrasle žene, 27,1 posto odrasli muškarci, a 29,4 posto djeca i maloljetnici. Ukrajinski državljani činili su više od 98,5 posto svih korisnika.

Hrvatska je po apsolutnom broju daleko od zemalja koje su primile najveći broj ljudi. Za usporedbu, krajem lipnja Hrvatska ih je imala 30 tisuća, dok ih je u Njemačkoj bilo 1,286 milijuna, Poljskoj 961 tisuću, a Češkoj gotovo 391 tisuću.

Na razini cijele Unije broj ljudi pod privremenom zaštitom i dalje lagano raste. Tijekom srpnja povećao se za gotovo 20 tisuća ljudi, odnosno 0,5 posto, te je posljednjeg dana mjeseca dosegnuo 4,43 milijuna.

Napomena: Eurostatova najnovija objava za srpanj ne izdvaja broj za Hrvatsku u samom tekstu, zato bih u članku ostavio formulaciju „prema posljednjem dostupnom podatku za Hrvatsku, krajem lipnja – 30.000“, umjesto da forsiramo srpanjsku brojku koju nemamo pouzdano potvrđenu.