Svakih 30 sati u Istri jedna osoba doživi srčani zastoj: Građani će spašavati živote prije dolaska Hitne, evo i kako!

Svakih tridesetak sati jedna osoba u Istri doživi iznenadni srčani zastoj. Novim projektom „Staying Alive“ građane će se educirati za pružanje pomoći u prvim presudnim minutama, a cilj je godišnje spasiti čak stotinu života više.

Igor Franković
Igor Franković

16 Rujan 2026 I 06:15

Svakih 30 sati u Istri jedna osoba doživi srčani zastoj: Građani će spašavati živote prije dolaska Hitne, evo i kako!
Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

U Istarskoj županiji će svake godine oko 290 ljudi – odnosno jedna osoba svakih tridesetak sati – doživjeti iznenadni srčani zastoj, i to na radnom mjestu, na ulici, u kući, u dvorani, na gradilištu, na plaži…

Višegodišnjim ulaganjem u rad Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, takav događaj preživi 23-25 % ljudi, dok u Europi srčani zastoj izvan bolnice prosječno preživi tek 5-10 %.

Istarski rezultat postignut je ulaganjem u ljude, njihovo znanje i vještine, u timski rad, u opremu i u vozila. Spomenimo da je prije osnivanja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, 2011. godine, preživljavanje u Istarskoj županiji iznosilo tek 2,2 %.

Iza svakog postotka je čovjek. Dio tih života mogli bi spasiti ljudi koji se u trenutku srčanog zastoja zateknu u njegovoj blizini.

Ako bi građanin odmah započeo osnovno održavanje života i upotrijebio automatski vanjski defibrilator, preživljavanje bi moglo dosegnuti i 60 %!

„Kod iznenadnog srčanog zastoja vrijeme je presudno. Hitna medicinska služba u Istri stiže brzo i na teren dolazi s educiranim timovima i dobro opremljenim vozilima.

No, kod srčanog zastoja svaka minuta bez započetog oživljavanja dodatno smanjuje mogućnost preživljavanja za 10 %.

Očevidac koji odmah započne masažu srca može ‘kupiti’ dragocjeno vrijeme do dolaska hitne medicinske službe i povećati mogućnost preživljavanja tri do četiri puta. Hitna medicinska služba može stići brzo, ali ne može stići prije nego što se poziv uputi.

Prve minute zato pripadaju ljudima koji su već na mjestu događaja, koji će znati pozvati pomoć i pružiti prvu pomoć do dolaska hitne medicinske službe“, pojašnjava zamjenica župana Gordana Antić, dr. med.

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Upravo zato Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije, uz potporu Istarske županije, pokreće javnozdravstveni projekt Staying Alive – I tvoje ruke život spasiti mogu.

Projektom se želi postići da svaki građanin zna što treba učiniti u prvim minutama do dolaska hitne medicinske službe te da zna upotrijebiti automatski vanjski defibrilator (AVD) kada je dostupan.

Što više ljudi zna pravilno i pravodobno reagirati, veća je mogućnost da se spasi život. Tečaj je besplatan i praktičan, a polaznici postupke vježbaju na lutkama i uređajima za trening.

Edukaciju provode zaposlenici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, ljudi koji se s ovim situacijama susreću gotovo svakoga dana na terenu. Polaznici će na tečaju naučiti prepoznati srčani zastoj, odmah započeti masažu srca i pravilno upotrijebiti AVD.

Prvi ciklus edukacije namijenjen je 400 sportskih trenera, a provest će se do kraja ove godine. Nakon sportskih trenera edukaciju želimo proširiti na sve građane diljem Istre, jer nam je cilj da što više građana Istre zna prepoznati srčani zastoj i odmah reagira. Kada bismo preživljavanje kroz nekoliko godina povećali s današnjih oko 24 % na idealnih 60 %, mogli bismo godišnje spasiti oko stotinu života više“, nastavlja zamjenica Antić.

 

Istarska županija

Paralelno s edukacijom razvijat će se aplikacija Staying Alive. Ona bi trebala povezati educirane građane s mjestom događaja i omogućiti brže pronalaženje najbližeg AVD-a. Cilj je da se u trenutku poziva na 194 može odmah utvrditi gdje je najbliži dostupni AVD.

U prvoj fazi napravit će se baza educiranih građana u aplikaciji Staying Alive i evidentirati postojeći AVD uređaji na području Istre.

Kada se u sustav uključi dovoljan broj educiranih građana, oko 300, projekt ulazi u drugu fazu. Tada će medicinski dispečer na broju 194, uz slanje tima hitne medicinske službe, moći putem aplikacije obavijestiti i educirane građane koji se nalaze najbliže mjestu događaja.

Projekt ne zamjenjuje hitnu medicinsku službu. Građani su njezine važne prve karike u lancu spašavanja. Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome i bilo gdje, na plaži, u restoranu, sportskoj dvorani, na radnom mjestu ili kod kuće. 

Zato zdravstvena sigurnost ne počinje dolaskom hitne medicinske službe. Ona počinje na mjestu događaja, s osobom koja zna što treba napraviti.

Prve minute odlučuju: Građani mogu biti ključna karika u spašavanju života

Istarska županija kontinuirano ulaže u ljude, vozila, objekte i opremu hitne medicine, ali kod srčanog zastoja presudno je i ono što se može učiniti prije dolaska hitne medicinske službe.

Ako je AVD u blizini i uz osobu koja je doživjela srčani zastoj nalazi se netko tko zna pravilno reagirati, povećava se mogućnost spašavanja života. Zato je važno da što više građana Istre stekne znanje i sigurnost potrebne za reakciju u takvim situacijama.

Timovi hitne medicinske službe tu razliku vide svakodnevno. Nije isto doći na mjesto gdje je netko već započeo masažu srca i na mjesto gdje nitko nije ništa poduzeo. Ta razlika ponekad odlučuje hoće li čovjek preživjeti.

Zato će u edukaciji sudjelovati djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, koji ovo znanje svakodnevno primjenjuju na terenu. Uloga hitne medicine nije samo liječiti nakon što se nešto dogodi, već i prenijeti građanima znanje koje im može pomoći da pravilno reagiraju prije dolaska tima.

 

IstraIN

U projektu se koriste i iskustva međunarodne mreže koja u Francuskoj djeluje već deset godina. Francuski model uključivanja građana pokazuje koliko se takav sustav može razviti kada se edukacija i tehnologija povežu s hitnom medicinskom službom.

Francuska je 2016. godine imala 479 aktivacija educiranih građana, dok je nakon deset godina taj broj narastao na oko 200.000 godišnje. Mreža danas, uz Francusku, djeluje i u Luksemburgu, Belgiji i kanadskoj Alberti.

Cilj je da svaki građanin Istre, bez obzira na to nalazi li se u Puli ili u najmanjem mjestu u unutrašnjosti Istre, ima jednaku priliku pravodobno dobiti pomoć. Brza i dostupna hitna medicinska služba temelj je sigurnosti građana i svih koji borave u Istri, a uključivanje educiranih očevidaca dodatna je i iznimno važna karika u lancu spašavanja.

Kod iznenadnog srčanog zastoja prve minute mogu biti presudne, a znanje i pravodobna reakcija spasiti život.