Kihanje, svrbež očiju i začepljen nos? Jesen donosi alergene, HZJZ savjetuje kako si pomoći

Dolazak jeseni mnogima znači ugodnije temperature i više vremena provedenog na otvorenom, no za osobe sklone alergijama ovo razdoblje može donijeti niz neugodnih simptoma.

Curenje ili začepljenost nosa, iznenadno kihanje, kašalj, svrbež i suzenje očiju, peckanje u grlu, ali i otežano disanje mogu biti znakovi alergijske reakcije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objašnjava da je alergija pretjerana reakcija imunološkog sustava na inače uobičajeno neopasne tvari, poput peludi ili alergena povezanih s kućnim ljubimcima.

Među čestim alergenima nalaze se i grinje, spore plijesni, određena hrana, ubodi kukaca i lijekovi.

Problemi mogu potrajati i u ranu jesen

Iako alergije na pelud mnogi prvenstveno povezuju s proljećem, HZJZ navodi da se pelud, ovisno o biljnoj vrsti, može stvarati tijekom proljeća, ljeta ili jeseni.

Među biljkama s izrazito alergenom peludi HZJZ izdvaja lijesku, johu i brezu, trave te korovne biljke poput pelina i ambrozije. Upravo je poznavanje peludnog kalendara važno jer se sezonske alergijske tegobe podudaraju s razdobljem cvatnje pojedinih biljaka.

No pelud nije jedini problem.

Spore plijesni mogu izazivati simptome tijekom ljeta i rane jeseni, dok one koje se iz okoliša prenesu u dom kod osjetljivih osoba mogu stvarati tegobe tijekom cijele godine. Cjelogodišnje probleme mogu uzrokovati i grinje iz kućne prašine.

Kako razlikovati alergiju od obične prehlade?

HZJZ navodi čitav niz simptoma koji mogu pratiti alergijsku reakciju: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje i škakljanje u grlu, suzenje i svrbež očiju, crvenilo i otekline oko očiju, kihanje, kašljanje, promuklost i otežano disanje.

Na alergiju se, među ostalim, može posumnjati kod ponavljajućeg curenja nosa, jutarnjeg kašlja te ponavljajućih kožnih, probavnih ili dišnih smetnji. Među najčešćim oblicima alergijskih bolesti su alergijski rinitis, konjunktivitis, rinosinusitis te različite kožne i dišne alergijske reakcije.

HZJZ savjetuje: Prozračujte nakon kiše

Osobama osjetljivima na pelud HZJZ preporučuje praćenje peludnog kalendara i biometeorološke prognoze.

Prema njihovim preporukama, u razdobljima povećane koncentracije peludi trebalo bi izbjegavati boravak na otvorenom između 5 i 10 sati, kada je peludi u zraku najviše. Odjeću i posteljinu tada nije preporučljivo sušiti na otvorenom, dok je za prozračivanje doma najbolje iskoristiti vrijeme nakon kiše.

Nakon boravka u prirodi preporučuje se presvući odjeću, a osjetljivije osobe mogu se istuširati i oprati kosu kako bi uklonile čestice koje su donijele izvana.

Važno je i redovito održavanje klima-uređaja te mijenjanje filtara prema uputama proizvođača.

Pazite i na vlagu u domu

Kod alergija na prašinu i plijesan važni su i uvjeti u prostoru u kojem boravimo.

HZJZ preporučuje održavanje vlažnosti zraka između 30 i 50 posto, redovito prozračivanje kuhinje, kupaonice i podruma te čišćenje sustava grijanja i hlađenja.

Prostorije je bolje prozračivati češće i kraće, a prašinu redovito uklanjati. Podove bi trebalo usisavati najmanje dva puta tjedno, dok se predmeti i dijelovi namještaja koji snažno nakupljaju prašinu, poput tepiha i draperija, mogu ukloniti iz prostora ako stvaraju probleme.

Kada simptomi narušavaju svakodnevni život

Alergije nisu samo prolazna neugodnost. HZJZ upozorava da simptomi mogu utjecati na kvalitetu sna, koncentraciju, radnu učinkovitost te svakodnevno funkcioniranje.

Prvi korak je, kada je moguće, utvrditi alergen i smanjiti izloženost njemu. Liječenje ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma, a lijekove za ublažavanje alergijskih tegoba potrebno je koristiti u skladu sa savjetom liječnika.

Zato učestalo kihanje, svrbež očiju i curenje nosa koje se ponavlja u određenom razdoblju godine ne treba automatski pripisivati običnoj prehladi – uzrok može biti upravo alergijska reakcija.