Inflacija ponovno ubrzava u Europi: Hrvatska iznad prosjeka, evo gdje cijene rastu najbrže!

Poskupljenja ponovno ubrzavaju diljem Europe, a najnoviji podaci Eurostata pokazuju da se pritisak na kućne proračune nastavlja i tijekom jeseni. Nakon nekoliko mjeseci rasta cijena, godišnja stopa inflacije u europodručju u listopadu je dosegnula četiri posto, što je povećanje u odnosu na rujanskih 3,8 posto.

Hrvatska se pritom ponovno našla iznad prosjeka zemalja koje koriste euro. Prema prvoj procjeni Eurostata, harmonizirana godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,4 posto, dok je mjesec ranije bila 4,3 posto.

To znači da cijene u Hrvatskoj i dalje rastu nešto brže nego u prosjeku europodručja, iako razlika nije toliko izražena kao tijekom pojedinih ranijih mjeseci.

Posebno zabrinjava podatak o energiji, čije su cijene na razini europodručja u listopadu bile čak 20,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Riječ je o značajnom ubrzanju u odnosu na rujan, kada je godišnji rast cijena energije iznosio 18,9 posto.

Eurostatovi podaci pokazuju velike razlike među državama europodručja.

Najviša godišnja stopa inflacije u listopadu zabilježena je u Litvi, gdje je dosegnula 6,1 posto, dok je u Bugarskoj iznosila šest posto.

Visoke stope zabilježene su i u Italiji te Grčkoj, gdje su cijene na godišnjoj razini porasle za 5,6 posto. Slijede Cipar s 5,4 posto i Belgija s 5,2 posto.

Hrvatska je sa svojih 4,4 posto iznad prosjeka europodručja, ali ispod navedenih zemalja.

S druge strane, znatno niža inflacija zabilježena je u Njemačkoj, gdje je iznosila 2,8 posto, dok su u Sloveniji cijene rasle za 3,8 posto.

Među državama s nižim stopama ističu se Malta s 2,3 posto i Slovačka s 2,9 posto.

Ti podaci pokazuju da se europske zemlje suočavaju s različitim intenzitetom poskupljenja, iako su energija i troškovi svakodnevnog života zajednički izazovi velikog dijela kontinenta.

Energija najveći problem, rastu i cijene usluga

Kada se pogleda struktura inflacije u europodručju, jasno je da najveći godišnji rast bilježi upravo energija.

Dok je njezino poskupljenje u listopadu dosegnulo 20,8 posto, cijene usluga porasle su za 3,3 posto, nešto više nego u rujnu, kada je rast iznosio 3,2 posto.

Hrana, alkohol i duhan na godišnjoj su razini poskupjeli za 1,6 posto, dok je u prethodnom mjesecu njihov rast iznosio 1,3 posto.

Neprerađeni prehrambeni proizvodi bilježe izraženiji rast, od 4,6 posto, što pokazuje da se iza ukupnog prosjeka kriju znatne razlike među pojedinim vrstama hrane.

Industrijski proizvodi bez energije poskupjeli su za 1,2 posto.

Zanimljivo je da je takozvana temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, iznosila 2,5 posto.

To pokazuje da je trenutačni rast ukupne inflacije u europodručju snažno povezan s energijom, iako se rast cijena bilježi i u drugim skupinama proizvoda i usluga.

Zašto DZS govori o inflaciji od 4,9 posto, a Eurostat o 4,4 posto?

U Hrvatskoj je Državni zavod za statistiku za listopad objavio prvu procjenu godišnje inflacije od 4,9 posto, što je više od Eurostatovih 4,4 posto.

Iako na prvi pogled može djelovati kao neslaganje, riječ je o dva različita statistička pokazatelja.

DZS-ov nacionalni indeks potrošačkih cijena koristi se kao opća mjera inflacije u Hrvatskoj, dok Eurostat za međunarodne usporedbe primjenjuje harmonizirani indeks potrošačkih cijena, poznat kao HICP.

Harmonizirani indeks omogućuje usporedbu među europskim državama jer se izračunava prema zajedničkim metodološkim pravilima.

Prema nacionalnom indeksu, cijene energije u Hrvatskoj u listopadu bile su 20,7 posto više nego godinu ranije, dok su usluge poskupjele za 7,5 posto.

S druge strane, cijene hrane, pića i duhana porasle su za samo 0,2 posto, a cijene industrijskih proizvoda bez energije bile su 1,1 posto niže nego u listopadu prošle godine.

Upravo zato pri usporedbi Hrvatske s drugim europskim državama treba koristiti harmoniziranu stopu od 4,4 posto, a ne nacionalnu stopu od 4,9 posto.

Što novi podaci znače za građane?

Najnovije brojke pokazuju da inflacija, unatoč ranijim razdobljima usporavanja, ponovno dobiva na zamahu.

Povećanje cijena energije posebno je važno uoči zime, kada kućanstva tradicionalno imaju veće potrebe za grijanjem i potrošnjom energenata.

Ipak, europski podatak o rastu cijena energije od 20,8 posto ne znači da će svakom kućanstvu račun za grijanje ili električnu energiju porasti za isti postotak. Stvarni trošak ovisi o energentu, potrošnji, ugovorenoj cijeni i eventualnim državnim subvencijama.

Također, inflacija od četiri posto ne znači da su cijene počele padati, nego da je ukupna razina cijena u europodručju u listopadu bila četiri posto viša nego godinu ranije.

Eurostat naglašava da je riječ o prvoj procjeni, dok će potpuni podaci za listopad biti objavljeni 18. studenoga.

Do tada najnovije brojke potvrđuju da se europsko gospodarstvo i kućanstva nastavljaju suočavati s rastom troškova života, a Hrvatska ostaje među zemljama u kojima je inflacija viša od prosjeka europodručja.