U Umagu nastaje prva istarska urbana šumica! Djeca će je stvarati posebnom japanskom metodom

Može li na relativno maloj površini usred grada nastati prava mala šuma? Upravo to pokazat će projekt Crošnjica Umag, kojim se planira stvaranje nove zelene površine uz aktivno sudjelovanje djece i lokalne zajednice.

Prema najavi Grada Umaga, riječ je o prvoj istarskoj urbanoj šumici u sklopu projekta Crošnjica, a njezin nastanak temelji se na posebnoj metodi sadnje koju je razvio japanski botaničar Akira Miyawaki.

Projekt zajednički provode Grad Umag, Savez izviđača Hrvatske i kreativna agencija Hearth, a nadovezuje se na gradski program „Voli Umag, izdvoji s(v)e“, kroz koji se već provode aktivnosti povezane s očuvanjem okoliša i odgovornim gospodarenjem otpadom.

Prvi koraci već su napravljeni. U Osnovnoj školi Marije i Line Umag održane su edukativne radionice za učenike prvih razreda, koji su na zanimljiv i njima prilagođen način učili o prirodi, biljkama, životinjama i njihovoj međusobnoj povezanosti.

Učenici 1. a i 1. b razreda nisu samo slušali predavanja. Kroz igru, razgovor i praktične zadatke pokušavali su prepoznati zvukove šumskih životinja, otkrivali uloge različitih organizama te slagali hranidbene lance.

Na taj su način učili kako svako živo biće ima svoju ulogu u prirodnom sustavu i zašto je bioraznolikost važna za očuvanje prirodne ravnoteže.

Za razliku od klasičnog ozelenjavanja, kod kojeg se stabla često sade na većim međusobnim udaljenostima, Miyawaki metoda temelji se na gustoj sadnji različitih biljnih vrsta na malom prostoru.

Nazvana je prema japanskom botaničaru Akiri Miyawakiju, a njezina je osnovna ideja stvaranje šumskog ekosustava koji se sastoji od više slojeva vegetacije.

U takvim se šumicama istodobno sade stabla, grmovi i niže bilje, pri čemu se prednost daje vrstama prilagođenima lokalnim prirodnim uvjetima.

Prema ranijem predstavljanju projekta, Crošnjice se mogu stvarati na površinama od približno 150 do 300 četvornih metara, što ih čini pogodnima i za urbana područja u kojima nema mnogo prostora za velike parkove.

Gusta sadnja i raznolikost biljnih vrsta trebale bi potaknuti razvoj malog, otpornog ekosustava, koji s vremenom može postati stanište ptica, kukaca i drugih životinja.

Takve šumice mogu pridonijeti povećanju bioraznolikosti, stvaranju hlada i ublažavanju zagrijavanja urbanih površina, iako stvarni učinak ovisi o lokaciji, odabranim biljkama i njihovoj njezi.

Posebnost je i u tome što se njihov razvoj može pratiti tijekom godina, pa šumica istodobno postaje zelena površina i svojevrsna učionica na otvorenom.

Učenici neće samo učiti o šumi, nego i sudjelovati u njezinu nastanku

Upravo je uključivanje djece jedan od najvažnijih dijelova umaškog projekta.

Cilj nije samo učenicima objasniti zašto je priroda važna, nego im omogućiti da sudjeluju u stvaranju prostora koji će se razvijati zajedno s njima.

Kroz edukativne aktivnosti djeca se upoznaju s biljnim i životinjskim svijetom, promatraju međusobnu povezanost organizama i razvijaju sposobnost zaključivanja.

Nakon edukativnog dijela projekta slijede zajedničko planiranje i sadnja Crošnjice, u koju će biti uključena lokalna zajednica.

Grad Umag ranije je objavio da je vrijednost projekta 24.125 eura, a sredstva za njegovu provedbu osigurava gradski proračun.

Uz ozelenjavanje javnih površina, projekt ima i obrazovnu ulogu jer djeci pruža priliku da u stvarnom okruženju primijene ono što su naučila tijekom radionica.

Na taj će način nova urbana šumica moći postati mjesto promatranja prirodnih promjena, upoznavanja biljnih vrsta i razvijanja odgovornosti prema okolišu.

Iako točna lokacija i datum sadnje u najnovijem priopćenju još nisu navedeni, pripreme su započele, a umaški učenici već su napravili prvi korak prema stvaranju svoje male gradske šume.