Svjetski stručnjaci za fetalnu medicinu okupili se u Poreču! Vrijeme je za više standarde u trudnoći

Vodeći hrvatski i svjetski stručnjaci za fetalnu medicinu okupili su se 25. i 26. rujna u Poreču na prvom međunarodnom simpoziju „Osnove fetalne medicine – Basics in Fetal Medicine 2026.“, koji je organiziralo Hrvatsko društvo za fetalnu medicinu.

Fetalna medicina posljednjih je desetljeća značajno promijenila način praćenja trudnoće. Danas je moguće detaljno pregledati fetus već u prvom tromjesečju, pratiti razvoj mozga i srca, procijeniti rizik od preeklampsije, detaljnije pratiti blizanačke trudnoće te koristiti naprednu genetsku dijagnostiku.

Cilj skupa bio je liječnicima iz Hrvatske i regije približiti suvremene međunarodne standarde, ali i otvoriti pitanje ujednačavanja prenatalne dijagnostike u Hrvatskoj – od načina na koji se ultrazvučni pregledi izvode do kriterija prema kojima se trudnice upućuju na dodatnu subspecijalističku obradu.

Iako Hrvatska ima kvalitetne stručnjake i centre s dugom tradicijom ultrazvučne dijagnostike, fetalna medicina danas je izrazito subspecijalizirano područje.

Detaljan pregled u prvom tromjesečju, pregled fetalne anatomije, fetalna ehokardiografija i neurosonografija zahtijevaju specifičnu edukaciju, jasne protokole i kontinuirano iskustvo liječnika.

„Nije više dovoljno reći da je ultrazvučni pregled napravljen. Pitanje je što smo pregledali, kako smo pregledali i prema kojem standardu. Ne trebamo svi raditi sve, ali trebamo znati što možemo očekivati od kvalitetnog pregleda, prepoznati kada nešto nije uredno i znati kada trudnicu treba uputiti dalje“, istaknula je dr. Tena Kovačević Janko, osnivačica i predsjednica Hrvatskog društva za fetalnu medicinu.

Foto: Hrvatsko društvo za fetalnu medicinu

Prvi detaljan pregled djeteta već između 11. i 14. tjedna

Važnost standardiziranog pristupa pokazana je i u praktičnom dijelu programa. Sudionici su kroz ultrazvučne demonstracije uživo pratili strukturirani pregled fetusa između 11. i 14. tjedna trudnoće te suvremeni pristup pregledu fetalnog mozga. Drugi dan simpozija bio je posvećen praktičnom Masterclassu u manjim grupama.

Kako je istaknuto na skupu, pregled u prvom tromjesečju više se ne svodi samo na mjerenje nuhalnog nabora i duljine fetusa.

„To je prvi detaljan pregled djeteta, njegove anatomije, mozga, srca, kralježnice, ekstremiteta i posteljice. Količina informacija koju danas možemo dobiti tako rano bitno je veća nego prije dvadesetak godina“, pojasnila je Kovačević Janko.

Foto: Hrvatsko društvo za fetalnu medicinu

Program simpozija obuhvatio je i fetalno srce, razvoj fetalnog mozga, rast, bolesti posteljice, prijevremeni porod, blizanačke trudnoće, prenatalnu genetiku te fetalnu terapiju i intrauterine intervencije.

Među glavnim predavačima bio je prof. Kypros Nicolaides, osnivač Fetal Medicine Foundationa i profesor fetalne medicine na King’s College London. Govorio je, među ostalim, o suvremenom pristupu preeklampsiji.

Rizik za prijevremenu preeklampsiju moguće je procjenjivati već između 11. i 14. tjedna trudnoće kombiniranjem podataka o trudnici s mjerenjem krvnog tlaka, Dopplerom uterinih arterija i biokemijskim biljezima. Kod trudnica kod kojih se utvrdi visok rizik tako se može pravodobno započeti s prevencijom.

Fetus se danas može liječiti i prije rođenja

Jedan od najvećih iskoraka fetalne medicine mogućnost je liječenja pojedinih stanja još tijekom trudnoće.

Intrauterine transfuzije kod teške fetalne anemije izvode se i u Hrvatskoj, dok se u specijaliziranim inozemnim centrima provode složeniji zahvati, poput fetoskopskih laserskih intervencija kod komplikacija određenih blizanačkih trudnoća, postavljanja fetalnih shuntova te odabranih zahvata kod spine bifide, teške dijafragmalne hernije i pojedinih srčanih stanja.

„Fetus kod određenih bolesti danas zaista možemo liječiti kao pacijenta prije samog rođenja. Ne moramo niti možemo kao mala zemlja izvoditi svaki najkompleksniji fetalni zahvat, ali moramo znati takav problem prepoznati na vrijeme i znati gdje trudnicu možemo uputiti kako bi dobila najbolju dostupnu dijagnostiku i liječenje“, naglasila je Kovačević Janko.

Foto: Hrvatsko društvo za fetalnu medicinu

Važan dio suvremene fetalne medicine postala je i prenatalna genetika. Osim klasične kariotipizacije, u određenim slučajevima koriste se kromosomski microarray te Whole Exome Sequencing, odnosno WES, kod odabranih fetusa sa strukturnim anomalijama.

Dio tih naprednih metoda još nije u cijelosti dostupan u Hrvatskoj, zbog čega stručnjaci naglašavaju potrebu snažnijeg povezivanja fetalne medicine, kliničke genetike i laboratorijske dijagnostike.

Cilj su jednaki standardi prenatalnih pregleda

Ujednačavanje standarda prenatalnih pregleda, kontinuirana praktična edukacija liječnika, povezivanje domaćih centara i suradnja s međunarodnim ustanovama među dugoročnim su ciljevima Hrvatskog društva za fetalnu medicinu.

„Ne možemo i ne trebamo svi raditi sve. Ali možemo imati zajedničke standarde, liječnike posebno educirane za područje fetalne medicine i sustav koji će problem prepoznati na vrijeme.

Kada nešto možemo dijagnosticirati i liječiti u Hrvatskoj, trebamo znati gdje. Kada ne možemo, trebamo znati kamo pacijenticu uputiti. To je razina fetalne medicine kojoj trebamo težiti“, zaključila je Kovačević Janko.

Foto: Hrvatsko društvo za fetalnu medicinu

Prvi „Basics in Fetal Medicine“ zamišljen je kao početak dugoročnog projekta kojim bi se liječnike iz Hrvatske i regije redovito povezivalo sa stručnjacima vodećih međunarodnih fetalnih centara.

Jedna od glavnih poruka porečkog simpozija jest da napredak fetalne medicine ne počinje najskupljom tehnologijom ni najsloženijim zahvatima, već kvalitetnim i standardiziranim pregledom te liječnikom koji zna što treba tražiti, kako prepoznati problem i kada trudnicu uputiti na daljnju dijagnostiku i liječenje.