Pula ima devet od deset digitalnih usluga: Što građani mogu obaviti mobitelom, a što još nedostaje?

Koliko svakodnevnih obveza građani Pule mogu obaviti putem mobitela ili računala, bez odlaska na šaltere i čekanja u redovima?

Prema analizi hrvatske IT tvrtke ByteInk, koja je obuhvatila 15 najvećih hrvatskih gradova i deset različitih digitalnih usluga, Pula se nalazi u skupini gradova s gotovo potpunom dostupnošću promatranih servisa.

U Puli je dostupno devet od deset analiziranih usluga, dok svih deset, prema rezultatima istraživanja, imaju Zagreb i Velika Gorica.

Analiza je obuhvatila svakodnevne komercijalne usluge, poput dostave hrane, internetske kupnje namirnica, taksija putem aplikacija te dijeljenih bicikala ili romobila, ali i digitalne javne usluge.

Među njima su kupnja karata za javni prijevoz, plaćanje parkiranja, slanje zahtjeva gradskim službama, prijavljivanje komunalnih problema i internetski pregled komunalnih računa.

foto: canonical.hr

Prema analizi ByteInka, jedina od deset promatranih usluga koja u Puli nije dostupna kao trajna ponuda jest car-sharing, odnosno kratkoročni samoposlužni najam automobila.

Takva je usluga, prema podacima tvrtke, prisutna u Zagrebu, Dubrovniku i Velikoj Gorici, pri čemu je u potonjem gradu vezana uz područje Zračne luke Zagreb.

Većina ostalih analiziranih hrvatskih gradova ima osam ili devet od deset promatranih servisa, pa su razlike među gradovima relativno male.

Važno je pritom naglasiti da istraživanje ne predstavlja sveobuhvatnu ocjenu digitalizacije gradske uprave, nego uspoređuje dostupnost deset odabranih usluga, uključujući one koje pružaju privatne tvrtke.

Usluga postoji, ali je li jednostavna za korištenje?

Iako su digitalni servisi sve dostupniji, podaci Europske komisije upozoravaju da Hrvatska još ima prostora za napredak.

Prema Izvješću o digitalnom desetljeću za 2026. godinu, Hrvatska je za digitalne javne usluge namijenjene građanima ostvarila 75,3 od mogućih 100 bodova, dok prosjek Europske unije iznosi 84,6 bodova.

Europska komisija pritom upozorava na potrebu jednostavnijih digitalnih postupaka, bolje povezanosti različitih sustava i veće pristupačnosti usluga građanima.

Drugim riječima, činjenica da neka usluga postoji na internetu ne znači automatski da je svatko može jednostavno pronaći i koristiti.

To je posebno važno za starije građane i osobe s manje digitalnog iskustva, kojima složene aplikacije i postupci prijave mogu predstavljati dodatnu prepreku.

Hoće li umjetna inteligencija pojednostaviti svakodnevne obveze?

Iz tvrtke ByteInk smatraju da bi razvoj umjetne inteligencije mogao promijeniti način na koji građani koriste digitalne usluge.

„Dosad su korisnici morali učiti kako koristiti aplikacije, a u budućnosti će aplikacije sve više razumjeti korisnike”, ističu stručnjaci tvrtke.

Kao mogući primjer buduće primjene navode mogućnost da građanin, umjesto prolaska kroz više različitih izbornika, digitalnom asistentu jednostavno kaže da želi produljiti parkiranje, provjeriti dolazak autobusa ili prijaviti kvar javne rasvjete.

Takvi načini korištenja još su prvenstveno razvojni smjer, a ne potvrđene funkcionalnosti svih postojećih gradskih servisa.

Za Pulu rezultati analize pokazuju visoku dostupnost svakodnevnih digitalnih usluga, no sljedeći izazov neće biti samo povećavanje njihova broja, nego i osiguravanje da budu jednostavne, razumljive i dostupne što većem broju građana.

Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor