Zabrana tankih vrećica, a plastike sve više? U Hrvatskoj na tržište stavljeno gotovo tisuću tona više!

Zabrana laganih plastičnih vrećica trebala je pridonijeti smanjenju njihove potrošnje i zaštiti okoliša, no podaci o ukupnoj količini vrećica na hrvatskom tržištu otvaraju nova pitanja o učincima te mjere.

Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje je u petak objavio Jutarnji list, proizvođači su tijekom 2025. godine na hrvatsko tržište stavili 4.337 tona plastičnih vrećica, dok je 2022. ta količina iznosila 3.365 tona.

Riječ je o povećanju od 972 tone, odnosno približno 29 posto.

Podatak obuhvaća različite kategorije vrećica, uključujući deblje vrećice namijenjene višekratnoj uporabi, ali i vrlo lagane vrećice koje se koriste, primjerice, za pakiranje voća i povrća.

Hrvatska je od početka 2022. zabranila stavljanje na tržište određenih laganih plastičnih vrećica debljine stijenke od 15 do 50 mikrometara.

Međutim, građani su u trgovinama nastavili koristiti deblje plastične vrećice, koje nisu obuhvaćene tom zabranom.

Takve vrećice pojedinačno sadrže više plastike, pa njihov veći udio može povećati ukupnu masu vrećica stavljenih na tržište.

Iz Ministarstva zaštite okoliša za Jutarnji list potvrdili su da je nakon zabrane došlo do preusmjeravanja dijela potrošnje prema debljim vrećicama namijenjenima višekratnoj uporabi.

Ipak, rast ukupne mase ne dokazuje sam po sebi da je porasla i količina plastičnog otpada. Za takav zaključak potrebni su i podaci o tome koliko se puta pojedina vrećica koristi te kako se odlaže nakon uporabe.

Problem nije samo zabrana, nego i način korištenja

Ključno je pitanje koriste li građani deblje plastične vrećice doista više puta ili pri svakoj kupnji uzimaju novu.

Na tu razliku upozoravaju i ekološke organizacije, koje smatraju da zabranu laganih vrećica trebaju pratiti mjere za poticanje višekratne uporabe, edukaciju potrošača i smanjenje nepotrebne ambalaže.

Europska pravila usmjerena su na smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica, a ne nužno na smanjenje mase svih kategorija plastičnih vrećica.

Zato se iz povećanja ukupne tonaže ne može automatski zaključiti da Hrvatska nije ispunila europski cilj.

Istodobno, novi podaci upućuju na potrebu praćenja šireg učinka nacionalnih mjera, osobito ako deblje vrećice građani ne koriste onoliko puta koliko je predviđeno.

Što to znači za gospodarenje otpadom?

Problem plastike ne završava na blagajni trgovine. Važno je i što se s vrećicama događa nakon njihove uporabe.

Ako završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili okolišu, njihova dodatna proizvodnja i potrošnja mogu predstavljati opterećenje za sustav gospodarenja otpadom.

To je pitanje relevantno i za istarske gradove i općine, koji nastoje povećati odvojeno prikupljanje otpada i smanjiti količine koje završavaju u sustavu zbrinjavanja.

Podaci Fonda pritom ne govore koliko je plastičnih vrećica završilo u otpadu na području Istre.

Najnovije brojke pokazuju da je ukupna masa vrećica stavljenih na hrvatsko tržište porasla, no za konačnu ocjenu uspješnosti zabrane potrebno je pratiti i stvarnu potrošnju, ponovnu uporabu te količine nastalog otpada.

 

Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor