Virus Zapadnog Nila i dalje se širi Europom: U Hrvatskoj 15 prijava, što je s Istrom?

Virus Zapadnog Nila nastavlja cirkulirati Europom i nakon vrhunca ljetne sezone, a najnoviji podaci pokazuju znatan rast broja prijavljenih infekcija i tijekom rujna.

Prema posljednjem tjednom izvješću Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, do 23. rujna u 16 europskih zemalja zabilježeno je 1.569 lokalno stečenih infekcija virusom Zapadnog Nila.

Najviše ih je u Italiji, 696, slijede Grčka s 355, Španjolska sa 125 i Francuska sa 102 slučaja.

U Hrvatskoj je, prema posljednjem nacionalnom podatku HZJZ-a od 18. rujna, tijekom ove godine prijavljeno 15 infekcija.

Deset osoba koje su razvile simptome imalo je neuroinvazivni oblik bolesti i hospitalizirano je, dok je preostalih pet infekcija prošlo bez simptoma i otkriveno je među dobrovoljnim davateljima krvi. Smrtnih slučajeva nije bilo.

Brojka je osjetno veća nego krajem kolovoza, kada je, kako smo već pisali na IstraIN-u, HZJZ imao šest prijava infekcije.

Ipak, podatak da je deset od 15 prijavljenih osoba završilo u bolnici ne znači da većina ljudi koji se zaraze razvije tešku bolest.

HZJZ navodi da između 70 i 80 posto svih infekcija prolazi potpuno bez simptoma, dok se neurološki oblici poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave kljenuti razvijaju u manje od jedan posto zaraženih. Teški slučajevi jednostavno imaju znatno veću šansu da budu otkriveni i prijavljeni.

A što je s Istrom?

Prema dosad javno dostupnim podacima, Istarska županija nije među hrvatskim područjima u kojima je 2026. potvrđena lokalna ljudska transmisija virusa.

Hrvatski slučajevi bili su prijavljeni na području Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Osječko-baranjske i Koprivničko-križevačke županije.

ECDC u posljednjem izvješću također navodi pet pogođenih hrvatskih područja.

To, međutim, ne znači da je s prvim danima listopada mogućnost zaraze potpuno nestala.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da europska sezona prijenosa traje od kasnog proljeća do jeseni, s najvećom aktivnošću između srpnja i rujna. HZJZ također upozorava da je aktivnost vektora velika tijekom ljeta i rane jeseni.

Virus se na ljude prvenstveno prenosi ubodom zaraženih komaraca, ponajprije roda Culex. Ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom.

Građanima se stoga i dalje preporučuje korištenje repelenata, zaštitnih mreža i odjeće koja pokriva kožu te uklanjanje vode iz kanti, podložaka, bačvi i drugih spremnika u kojima se komarci mogu razmnožavati.

Liječničku pomoć treba potražiti osobito kod visoke temperature praćene jakom glavoboljom, ukočenošću vrata, dezorijentacijom, tremorom, izrazitom mišićnom slabošću, konvulzijama ili drugim neurološkim simptomima. Za ljude ne postoji licencirano cjepivo protiv virusa Zapadnog Nila niti specifičan antivirusni lijek.