Eurostat otkriva veliku razliku na tržištu rada: U EU-u zaposleno 80,9 posto muškaraca, ali samo 71,2 posto žena

Stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 20 do 64 godine u Europskoj uniji tijekom 2025. iznosila je 80,9 posto, dok je među ženama bila 71,2 posto, pokazuju podaci Eurostata objavljeni 19. studenoga.

Eurostat otkriva veliku razliku na tržištu rada: U EU-u zaposleno 80,9 posto muškaraca, ali samo 71,2 posto žena
Pexels

 

Iako se razlika između zaposlenosti žena i muškaraca u Europskoj uniji postupno smanjuje, novi Eurostatovi podaci pokazuju da ona i dalje ostaje značajna.

Tijekom 2025. godine zaposleno je bilo 80,9 posto muškaraca u dobi od 20 do 64 godine, dok je stopa zaposlenosti žena iste dobi iznosila 71,2 posto.

Razlika je tako iznosila 9,7 postotnih bodova, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosila deset postotnih bodova.

Europska unija postavila je cilj da do 2030. godine ukupna stopa zaposlenosti dosegne najmanje 78 posto.

Jedan od važnih elemenata tog plana jest i smanjivanje razlike između zaposlenosti muškaraca i žena.

Prema Europskom stupu socijalnih prava, cilj je da se ta razlika do kraja desetljeća spusti na 5,7 postotnih bodova.

Usporedimo li taj cilj s rezultatom za 2025., jasno je da će u preostalim godinama biti potrebno dodatno smanjivanje postojećeg jaza.

Velike razlike među europskim regijama

Eurostatova analiza pokazuje da uvjeti na tržištu rada nisu jednaki u svim dijelovima Europe.

Od 244 analizirane regije Europske unije, njih 65 već je tijekom 2025. ostvarilo cilj predviđen za 2030. godinu.

Najviše takvih regija nalazi se u Francuskoj, ukupno 14, zatim Njemačkoj s 12 te Švedskoj sa sedam.

Istodobno je u 26 europskih regija razlika u zaposlenosti muškaraca i žena iznosila najmanje 18 postotnih bodova.

Takve su regije najčešće zabilježene u južnim i istočnim dijelovima Europske unije, posebno u Grčkoj, Italiji i Rumunjskoj.

Zašto je važna razlika u zaposlenosti?

Pokazatelj ne mjeri razliku u plaćama, nego udio zaposlenih osoba među ženama i muškarcima iste dobne skupine.

Stoga se ne može koristiti kao izravan dokaz razlika u zaradi za jednak rad.

Ipak, on pruža važan uvid u položaj žena i muškaraca na tržištu rada te može biti polazište za raspravu o dostupnosti poslova, mogućnostima profesionalnog razvoja i usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza.

Eurostatovi podaci sami po sebi ne objašnjavaju sve uzroke zabilježenih razlika.

Kakva je situacija u Hrvatskoj i Istri?

Za kvalitetnu lokalnu usporedbu potrebno je izdvojiti hrvatske regionalne pokazatelje iz Eurostatove baze podataka.

Aktualna objava donosi europski prosjek i pregled regionalnih razlika, ali ne navodi zaseban podatak za Istarsku županiju.

Zato se nacionalni i europski rezultati ne mogu automatski preslikati na istarsko tržište rada.

Nova statistika ipak otvara važno pitanje: koliko uspješno europske regije stvaraju jednake mogućnosti zapošljavanja za žene i muškarce?

Europski podaci pokazuju pomake, ali i potvrđuju da su regionalne razlike i dalje izrazite.

Google Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor