Čak 500 pasa u Rovinju nema važeće cjepivo protiv bjesnoće, Labura upozorava na rizik

Bjesnoća je smrtonosna virusna zarazna bolest koja napada središnji živčani sustav, odnosno mozak. Specifičnog lijeka nema, zbog čega je prevencija ključna, a među životinjama koje mogu širiti virus posebno se izdvajaju lisice, vukovi, čagljevi i šišmiši.

U kontaktu s divljim životinjama mogu se zaraziti i kućni ljubimci, ponajprije psi i mačke, nakon čega postoji opasnost od prijenosa na čovjeka.

„Bjesnoća je virusna zarazna bolest i, reći ću odmah u prvoj rečenici, smrtonosna virusna zarazna bolest. Specifičnog lijeka nema“, upozorava veterinar Hrvoje Labura.

Jedan zaraženi pas dovoljan za alarm

Koliko se situacija brzo može promijeniti pokazao je, prema Laburinim riječima, slučaj zabilježen ovog ljeta u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.

Tamo je bjesnoća potvrđena kod psa koji je ilegalno dopremljen iz Maroka. Životinja je završila u veterinarskoj klinici, gdje je došla u kontakt s većim brojem ljudi, zbog čega je cijeli slučaj izazvao ozbiljan zdravstveni alarm.

„Od jedne sitnice, ‘sviđa mi se taj pas, uzet ću ga sa sobom doma’, nastalo je jedno veliko alarmantno stanje“, ističe Labura.

Upravo takvi slučajevi pokazuju zašto se o bjesnoći mora govoriti čak i u državama u kojima je bolest iskorijenjena.

U Rovinju oko 500 pasa bez važećeg cijepljenja

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv bjesnoće obvezno za pse, a razmak između cijepljenja ovisi o vrsti cjepiva koje se koristi. Međutim, dio vlasnika svoju obvezu i dalje ne izvršava na vrijeme.

Prema Laburinim riječima, na području Rovinja trenutačno je oko 500 pasa kojima je cijepljenje isteklo.

„Kada je cijepljenje isteklo, onda to znači da ne vrijedi“, naglašava.

Veterinari vlasnike pokušavaju kontaktirati i podsjetiti ih na cijepljenje, no kod dijela njih ono se odgađa mjesecima.

Posebnu pozornost Labura skreće i na mačke. Njihovo cijepljenje protiv bjesnoće u Hrvatskoj nije obvezno, ali ga preporučuje za životinje koje slobodno borave na otvorenom.

Na području Rovinja, posebno u predgrađima i rubnim dijelovima grada, bilježi se prisutnost čagljeva i lisica koje dolaze u blizinu kuća i dvorišta. Time raste i mogućnost kontakta divljih životinja s kućnim ljubimcima.

Mamci iz zraka dali odlične rezultate

Veliku ulogu u suzbijanju bjesnoće među divljim životinjama imala je oralna vakcinacija, odnosno distribucija mamaka s cjepivom.

Divlje životinje pojedu mamac i na taj način se imuniziraju, što je omogućilo zaštitu populacije koju je klasičnim cijepljenjem praktički nemoguće obuhvatiti.

Labura navodi da se na analizu šalju i uzorci pronađenih ili u prometu stradalih divljih svinja, kao i lisica i čagljeva, a dosadašnji rezultati daju razloga za zadovoljstvo.

„Moram reći da sam jako zadovoljan jer su svi uzorci došli negativni“, kazao je.

Što napraviti ako vas ugrize pas?

Kod svakog ugriza psa postoji procedura koju treba poštovati. Osoba se treba javiti liječniku, nakon čega se, ovisno o okolnostima, provodi daljnja epidemiološka obrada.

Jedno od ključnih pitanja jest je li poznato koji je pas ugrizao osobu te je li životinja uredno cijepljena protiv bjesnoće.

Ako životinja nije cijepljena, njezin status nije poznat ili je nakon ugriza pobjegla pa je nije moguće pronaći, poduzimaju se dodatne mjere kako bi se zaštitila ugrizena osoba.

U određenim slučajevima životinja se veterinarski promatra tijekom deset dana, odnosno prvog, petog i desetog dana, kako bi se utvrdilo pokazuje li simptome bolesti.

Sirovo meso divlje svinje može biti kobno za psa

Labura je upozorio i na takozvanu lažnu bjesnoću, odnosno Aujeszkyjevu bolest, s kojom se susreo u slučaju jednog lovačkog psa.

Pas je tijekom lova bio u kontaktu s divljom svinjom, a nakon toga je kao nagradu dobio njezino sirovo meso. Ubrzo su se pojavili ozbiljni simptomi, uključujući tremor mišića, visoku temperaturu i teško neurološko stanje.

Zbog težine bolesti pas je na kraju eutanaziran, a analizom je potvrđena Aujeszkyjeva bolest.

Za razliku od bjesnoće, ta se bolest ne prenosi na ljude, ali za psa može biti smrtonosna.

Zbog toga Labura posebno upozorava vlasnike lovačkih pasa da svojim životinjama ne daju sirovo meso divljih svinja.

Iako trenutačna situacija s bjesnoćom na području Rovinja ne izaziva zabrinutost, oko 500 pasa bez važećeg cijepljenja pokazuje da prostora za opuštanje nema. Redovito cijepljenje kućnih ljubimaca, nadzor divljih životinja i odgovorno ponašanje vlasnika ostaju najvažnije mjere kojima se sprječava povratak bolesti koja može imati smrtonosne posljedice.