Tartufari ogorčeni radovima uz rijeku Rašu: 'Dogovorili smo očuvanje stabala, a sada gledamo uništeno stanište'
Udruga tartufara „Istra” upozorava na moguće dugoročne posljedice radova uz rijeku Rašu kod Pićna. Tvrde da su uklonjena i stabla koja su trebala biti sačuvana te traže odgovore nadležnih.
Opsežni radovi na uređenju vodotoka rijeke Raše kod naselja Gredice na području Pićna izazvali su ogorčenje među istarskim tartufarima.
Iz Udruge tartufara „Istra” upozoravaju da je tijekom zahvata uklonjen velik broj stabala važnih za rast tartufa, iako je, kako tvrde, s voditeljem radova prethodno dogovoreno njihovo očuvanje.
Strahuju od dugoročnih posljedica za prirodno stanište koje se ne može jednostavno obnoviti te traže da se utvrdi tko je odgovoran za nastalu štetu.
Kolika je cijena uređenja vodotoka ako se pritom uništavaju prirodna staništa koja su se razvijala desetljećima? Upravo to pitanje otvaraju iz Udruge tartufara „Istra”, upozoravajući na razmjere zahvata uz rijeku Rašu, nedaleko od naselja Gredice na području Općine Pićan.
IstraIN
Prema njihovim tvrdnjama, tijekom radova na uređenju kanaliziranog dijela rijeke uklonjen je velik broj stabala, među kojima i ona koja su godinama bila važna za rast tartufa.
Članovi Udruge tvrde da su prije početka, odnosno tijekom izvođenja radova, razgovarali s voditeljem radova te postigli dogovor da se produktivna stabla sačuvaju. Međutim, stanje koje su naknadno zatekli na terenu, navode, pokazuje nešto sasvim drugo.
„Unatoč tome, zatečeno stanje na terenu pokazuje da je uklonjen velik broj stabala, uključujući i ona koja su predstavljala važan dio produktivnog tartufarskog staništa”, poručuju iz Udruge, ističući kako su razmjeri izvedenih zahvata znatno veći od očekivanih.
IstraIN
Tartufari pritom upozoravaju da posljedice nisu ograničene samo na posječena stabla.
Riječ je, naglašavaju, o osjetljivom prirodnom sustavu u kojem su tartufi kao podzemne gljive povezani s korijenjem određenih vrsta drveća.
Uklanjanjem takvih stabala, ali i zadiranjem u strukturu tla, mogu se narušiti uvjeti potrebni za njihov razvoj i plodonošenje.
Drugim riječima, šteta se ne mora očitovati samo u onome što je danas vidljivo na površini.
IstraIN
Posljedice zahvata mogle bi se, upozoravaju iz Udruge, osjećati godinama, a obnova produktivnog tartufarskog staništa znatno je složenija od sadnje novih stabala.
Jesu li se radovi mogli izvesti bez tolikog uklanjanja vegetacije?
U Udruzi ističu da ne dovode u pitanje potrebu održavanja vodotoka niti važnost zaštite od poplava. Međutim, smatraju da se takvi zahvati moraju planirati i provoditi na način koji u najvećoj mogućoj mjeri čuva postojeće prirodne vrijednosti.
Upravo zato žele doznati je li uklanjanje tolikog broja stabala doista bilo neizbježno ili su postojala rješenja kojima se mogla postići ista svrha, uz manje posljedice za okoliš.
Otvara se i pitanje jesu li prilikom pripreme zahvata uopće uzeta u obzir poznata tartufarska staništa te jesu li institucije odgovorne za planiranje i provedbu radova raspolagale informacijama o njihovoj gospodarskoj i ekološkoj važnosti.
IstraIN
Posebno je sporna tvrdnja Udruge da je s voditeljem radova postignut dogovor o očuvanju produktivnih stabala. Ako je takav dogovor postojao, ostaje nejasno zbog čega stabla nisu sačuvana i tko je donio odluku o njihovu uklanjanju.
Za sada iz dostavljenog dopisa nije moguće utvrditi točan broj uklonjenih stabala, površinu zahvaćenog staništa ni ukupnu vrijednost eventualne štete.
Nisu poznati ni detalji projektne dokumentacije na temelju koje su radovi izvedeni.
Tartufarska staništa dio su prirodne i gospodarske baštine Istre
Za istarske tartufare ovo pitanje nadilazi pojedinačni zahvat na vodotoku.
Prirodna nalazišta tartufa važan su dio lokalnog gospodarstva, ali i tradicije po kojoj je Istra prepoznatljiva.
Iz Udruge podsjećaju da se takva staništa stvaraju tijekom dugih vremenskih razdoblja te da njihova produktivnost ovisi o složenim odnosima između tla, drveća, gljiva i drugih okolišnih čimbenika.
„Njihovo uništavanje ne može se nadoknaditi jednostavnom sadnjom novih stabala, jer je za uspostavu funkcionalnog i produktivnog tartufarskog staništa potrebno mnogo više od same prisutnosti drveća”, upozoravaju.
Zbog toga traže da se utvrdi stvarni opseg zahvata, provjeri jesu li radovi izvedeni u skladu s odobrenom dokumentacijom te ispita postoji li mogućnost obnove narušenog staništa.
Pritom posebno naglašavaju da njihovo protivljenje nije usmjereno protiv vodnogospodarskih radova, već protiv mogućeg nepotrebnog uništavanja prirodnih vrijednosti.
„Ne protivimo se uređenju i održavanju vodotoka. Protivimo se nepotrebnom uništavanju prirodnih vrijednosti koje se, uz odgovorno planiranje i izvođenje radova, mogu i moraju očuvati”, poručuju iz Udruge.
Tko će odgovarati ako se potvrdi šteta?
Nakon molbe članova Udruge tartufara „Istra” s tog područja, kao i zabrinutih građana koji upozoravaju na razmjere zahvata i moguće posljedice za prirodu, izašli smo na teren kako bismo se osobno uvjerili u stanje i dokumentirali zatečene prizore.
Tartufari upozoravaju da je riječ o području koje je godinama predstavljalo vrijedno i produktivno tartufarsko stanište, a za koje tvrde da je izvođenjem radova ozbiljno narušeno, pa čak i uništeno.
Od nadležnih institucija očekuju transparentne odgovore o razlozima, opsegu i načinu izvođenja radova.
Slučaj otvara niz pitanja na koja tek treba dobiti odgovore: tko je odobrio uklanjanje stabala, jesu li prije radova provedene potrebne okolišne provjere, je li se vodotok mogao urediti uz manje zadiranje u prirodu i tko bi trebao snositi odgovornost ako se potvrdi da je nastala šteta koja se mogla izbjeći.
Dok se ne utvrde sve okolnosti, ostaje otvoreno ključno pitanje – je li zaštita od poplava na ovom području zahtijevala upravo ovakav opseg zahvata ili je vrijedno tartufarsko stanište moglo biti sačuvano?
Udruga tartufara „Istra” upozorava na moguće dugoročne posljedice radova uz rijeku Rašu kod Pićna. Tvrde da su uklonjena i stabla koja su trebala biti sačuvana te traže odgovore nadležnih.
Digitalni memorijal je mrežna stranica ili zapis posvećen preminuloj osobi. Na njemu se mogu objediniti osnovne biografske informacije, fotografije, sjećanja, poruke obitelji i prijatelja te podaci o posljednjem ispraćaju.
Medulin je ugostio šest najboljih hrvatskih ekipa u lovu na veliku ribu, a domaća ekipa Marko osvojila je naslov viceprvaka Hrvatske. Tijekom tri natjecateljska dana zabilježeno je 56 ulova, od kojih je čak 38 riba vraćeno u more
Poreč će od 15. do 17. listopada biti domaćin Sport Festa, koji u dvoranu Žatika dovodi poznata sportska imena, atraktivna natjecanja, BMX akrobacije, radionice za djecu i besplatnu kazališnu predstavu.
Samo jedan posto poduzeća u Europskoj uniji nalazi se pod inozemnom kontrolom, ali ona zapošljavaju čak 16 posto radnika. Hrvatska se s udjelom od pet posto nalazi među državama s najvećom zastupljenošću takvih tvrtki.
Udruga Naš san njihov osmijeh pokreće besplatne radionice praktičnih kućnih vještina za mlade od 15 do 18 godina. Kroz šest susreta učit će osnovne popravke i sigurno rukovanje alatom, a po završetku programa svaki polaznik dobit će vlastiti komplet alata.
U H2O Parku danas je održana vođena šetnja „60 minuta za srce”, u sklopu programa prevencije kardiovaskularnih bolesti. Sudionici su uz tjelesnu aktivnost i predavanje o stresu obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Lovačko društvo Rovinj obilježava 130 godina djelovanja, a tim je povodom u Gradskoj palači održan svečani prijem. Gradonačelnik Emil Nimčević uručio je priznanje za dugogodišnju tradiciju i doprinos zajednici.
Mladi poljoprivrednici žele modernizirati gospodarstva, ali nova tehnologija mora imati jasnu svrhu – smanjiti troškove, povećati prihod ili olakšati proizvodnju. Upravo se to izdvojilo kao glavna poruka stručnog skupa održanog u Poreču.
Dogradnja Osnovne škole Jurja Dobrile i izgradnja novog autobusnog kolodvora u Rovinju zasad napreduju u predviđenim rokovima. Gradonačelnik Emil Nimčević najavio je i atletski poligon za učenike i građane.
Organizatori pozivaju građane da posljednju nedjelju listopada provedu na svježem zraku, povedu prijatelje i svojim sudjelovanjem podrže rad Kluba Gea.
Coworking Pula obilježava tri godine rada tijekom kojih je ugostio 412 događanja s više od 22 tisuće sudionika. Radne prostore koristilo je 720 korisnika, uredi su popunjeni, a za dodatne prostore postoji lista zainteresiranih poduzetnika.